Jedno Vijeće šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama do sada je jednoglasno određivalo naknade u takvim slučajevima, no drugo Vijeće kod tri, danas usvojene tužbe, nije bilo jednoglasno, pa su ti predmeti stavljeni na dnevni red redovne sjednice svih sudaca. U sva tri slučaja 11 sudaca je glasovalo za, a protiv određivanja naknada bili su suci Milan Vuković i Agata Račan.
Ustavni sud usvojio je tužbu građanina iz Biograda na moru i odredio mu naknadu od 10.400 kuna jer zadarski Općinski sud do podnošenja njegove ustavne tužbe, u lipnju prošle godine, nije donio presudu u parnici koja traje od kolovoza 1991. U međuvremenu je zadarski sud donio presudu.
Nešto više od sedam tisuća kuna naknade Ustavni sud je dodijelio i podnositeljici ustavne tužbe iz Donjeg Miholjca kojoj je tri mjeseca nakon ustavne tužbe predmet ipak riješen, odnosno donesena je presuda u postupku koji je trajao od listopada 1992.
Zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku usvojena je i ustavna tužba Zabočanina kojemu je određena naknada od 3.300 kuna. On je u srpnju 2002. podnio ustavnu tužbu jer mu Upravni sud od studenoga 1998. nije riješio tužbu protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Četiri mjeseca nakon podnošenja ustavne tužbe Upravni je sud donio presudu, no ustavni suci su mu dodijelili naknadu u skladu s danas potvrđenom praksom.
Sud je usvojio i tužbu dvoje mještana Strožanca, dodijelio im po 6.800 kuna i naložio splitskom Općinskom sudu da u najkraćem roku, ali ne duljem od deset mjeseci donese presudu u parnici koja traje od 1984.
Ustavna tužba Zagrepčanina, koji od lipnja 1995. zbog financijskog inžinjeringa tuži jednu tvrtku, također je usvojena. Ustavni sud mu je dodijelio naknadu od 5.500 kuna, a zagrebačkom Općinskom sudu određeno je da najkasnije za devet mjeseci donese presudu.
Sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti dviju odredbi Zakona o privatizaciji hrvatskih telekomunikacija kojima su, po mišljenju Zagrepčanina- podnositelja prijedloga, pojedine kategorije građana, kao što su branitelji i njihove obitelji te radnici HT-a, u povoljnijem položaju od drugih.
Stav je Ustavnog suda da je pitanje privatizacije i određivanje kategorija građana kojima će se određeni postotak dionica prenijeti bez naplate ili prodati povoljnije u nadležnosti zakonodavca, odnosno Hrvatskog sabora jer je riječ o poduzeću u državnom vlasništvu.