Veliki projekt Hrvatskoga instituta za povijest - Kanonske vizitacije

MINISTARSTVO znanosti i tehnologije odobrilo je Hrvatskom institutu za povijest pokretanje znanstvenoistraživačkoga projekta ´Kanonske vizitacije senjske i modruške ili krbavske biskupije´, kojemu je svesrdnu podršku i pomoć dao i gospićkosenjski biskup Mile Bogović.

Voditelj projekta viši znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest Pavo Knezović izjavio je da će projekt početi sa Senjskom i modruškom biskupijom te se nastaviti s dubrovačkom, splitskom, primorskom ili slavonskom biskupijom.

Kanonsku vizitaciju uspostavio je Tridentski sabor (1545.-1563.), koji je dao iscrpne upute o službenom pohodu biskupa (vizitatora) svim župama biskupije. Obilazak i pregled stanja u župama obavljao se svake treće godine, a pohoditelj podnosi pismeno izvješće za svaku župu, koje sadrži obilje raznih podataka i pruža sliku stvarnog stanja.

Europske su zemlje građu kanonskih vizitacija uglavnom obradile i objavile prije Drugoga svjetskog rata, a Francuska je to učinila još prije Prvoga svjetskog rata.

´Kanonske vizitacije su prvorazredna građa, koja omogućava proučavanje kompleksne problematike svakodnevnog života određenog prostoru sa svih aspekata u razdoblju od druge polovice 16. do kraja 19. stoljeća, a nalazi se u biskupijskim i nadbiskupijskim arhivima, u biblioteci Svetoga Marka u Veneciji te nešto u Tajnom vatikanskom arhivu´, izjavio je Knezović.

Po njegovim riječima, tu se nalazi obilje podataka vrlo korisnih brojnim znanstvenim disciplinama - gospodarstvu, demografiji, školstvu, arhitekturi i povijesti umjetnosti, etnografiji, glazbi, civilnom i kanonskom pravu i td.

Vizitacije bilježe sve promjene pučanstva - migracije, natalitet i mortalitet, gospodarsko stanje, kulturni rast, izgradnju vjersko-kulturnih i upravnih centara, stanje pojedinih zanata i zanimanja stanovništva, nastanak prometnica, pojavu i učinak raznih epidemija, zapravo sve novosti.

Kanonski pohodi Senjske i modruške ili krbavske biskupije tvore izvornu građu, koja sadrži 5637 stranica uglavnom folio formata. Pohoditelji se često vraćaju u daleku povijest tog kraja (senjska biskupija je utemeljena 1180., a krbavska 1185. godine). Najveći dio sačuvane građe kanonskih vizitacija za senjsku i modrušku biskupiju potječe iz 18. i 19. stoljeća.

Po riječima voditelja projekta, obrada Senjske i modruške biskupije trajat će četiri godine, a za realizaciju čitava projekta, obradu svih hrvatskih biskupija, trebat će 50 godina, ako bi stalno radila deseteročlana ekipa vrsnih poznavatelja latinskoga jezika i povijesti.

Cjelokupna građa kanonskih vizitacija Senjske i modruške ili krbavske biskupije bit će sadržana u najmanje 12 svezaka od oko 550 stranica po svesku. Tijekom iduće godine planira se tiskati prvi par svezaka na latinskom i hrvatskom jeziku.