Vlada utvrdila prijedlog Zakona o zaštiti potrošača

ZAKON o zaštiti potrošača osigurat će dobru informiranost potrošača i otvara prostor za partnerski odnos potrošača i države, istaknuo je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je u Hrvatskoj po prvi put utvrđen zakonski tekst o zaštiti potrošača.

Predloženim se zakonom, čije je donošenje i obveza Hrvatske prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU-u određuje zaštita osnovnih prava potrošača i to prava na zaštitu gospodarskih interesa, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na djelotvornu pravnu zaštitu pravo na udruživanje i sl.

Vlada je danas Saboru uputila i izmjene Zakona o najmu stanova kojima se pravno regulira položaj zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu, stanara u nadstojničkim stanovima te visina zaštićene najamnine.

U Hrvatskoj 42195 kućanstava plaća zaštićenu najamninu, a u 13522 stana u privatnom vlasništvu postoji stanarsko pravo. Stanari te stanove nisu mogli otkupiti jer je uglavnom riječ o konfisciranim i dijelu nacionaliziranim stanovima na koje bivši vlasnici imaju pravo. Stoga se predlaže da se uz bespovratnu financijsku potporu države i jedinica lokalne samouprave tim stanarima omogući da sami kupe vlastiti stan i time oslobode stanove u privatnom vlasništvu. Subvencija bi iznosila do 25 posto etalonske vrijednosti stana, odnosno pripremu zemljišta i komunalija.

Pravo na povrat tih stanova imaju vlasnici koji su vlasničko pravo imali do 5. studenoga 1995.

Predloženim izmjenama, stanari u nastojničkim stanovima stekli bi status najmoprimca sa zaštićenom najamninom na vrijeme od 20 godina, a ulaze također u sustav bespovratnih subvencija za kupovinu vlastitog stana. Zaštićene najamnine uskladile bi se tako da pokrivaju obveze vlasnika za redovito održavanje i njegova porezna davanja, a socijalna komponenta bi se rješavala kroz sustav socijalne skrbi.

Procjenjuje se da bi kroz razdoblje od šest do sedam godina u državnom proračunu trebalo osigurati oko 100 milijuna kuna godišnje, odnosno ukupno oko 600 milijuna kuna. Kako se procjenjuje da je oko 10 tisuća stanova sa zaštićenim najmoprimcima, procjenjuje se da bi se u navedenom roku i za navedene potrebe kupilo sedam do osam tisuća stanova.