Vrhovni sud 9. ožujka o žalbi na oslobađajuću presudu u "Slučaju Koranski most"

VRHOVNI sud odlučivat će u utorak, 9. ožujka, o žalbi tužiteljstva na prošlogodišnju presudu karlovačkog Županijskog suda kojom je Mihajlo Hrastov oslobođen optužbe za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno likvidaciju 13 rezervista JNA na Koranskom mostu 22. rujna 1991.

Oslobađajuću presudu u "slučaju Koranski most" karlovački je sud već donio 1993., a nakon žalbe tužiteljstva Vrhovni je sud zbog nerasvijetljenih okolnosti 1994. slučaj vratio na isti sud. Ponovljeno suđenje počelo je 2000., a završio je oslobađajućom presudom u rujnu 2003.

Na presudu se žalilo Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu koje tvrdi da je sudsko vijeće pod predsjedanjem Mladena Kosijera pogrešno utvrdilo činjenično stanje.

To je vijeće zaključilo da je Hrastov postupio u nužnoj obrani, prihvativši tako optuženikovu obranu da je pucao u samoobrani.

"Da se radilo o nekoj bezuvjetnoj likvidaciji, postavlja se pitanje bi li ostala dva preživjela svjedoka. Na osnovi tragova, prikupljene dokumentacije provedenog vještačenja, i to balističkog i medicinskog, te na osnovi svjedočenja, iako su posljedice zaista teške, zaključili smo da je okrivljenik postupio u nužnoj obrani", rekao je obrazlažući presudu sudac Kosijer.

Nakon što sudac izvjestitelj upozna Vijeće Vrhovnog suda sa sudskim postupkom, presudom i žalbom na zatvorenom dijelu sjednice biti će donesena odluka o prihvaćanju ili odbijanju žalbe.

Optužnica tereti Hrastova da je kao pripadnik specijalne policije PU karlovačke, 21. rujna 1991. na mostu preko Korane, u karlovačkom gradskom naselju Rakovcu, mitraljezom ubio 13 zarobljenih vojnika bivše JNA.

Tužiteljstvo tvrdi da je Hrastov primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati skupinu neprijateljskih vojnika koji su predali oružje te da je, iako njegov i životi drugih policajaca nisu bili neposredno ugroženi, pucao na zarobljenike, najprije iz mitraljeza marke Ultimax, a kad su pali, pucao im iz pištolja u glavu. Na mostu su ubijeni Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Božić i Mile Peurača.

Pročitajte više