Zagreb bi uskoro mogao dobiti terme kod nedovršene Sveučilišne bolnice

Do 2005. Zagreb bi mogao dobiti termalno kupalište s otvorenim i zatvorenim bazenima i športskorekreativnim sadržajima i to zapadno od nedovršene Sveučilišne bolnice Zagreb, u Blatu.

Projekt izgradnje termalnog kupališta je uvršten među prioritetne investicije Zagreba u slijedećem srednjoročnom razdoblju od 2001. do 2005., ističe Ladislav Prežigalo iz Gradskog ureda za gospodarstvo, a o idejnom rješenju te športsko rekreacijske zone na sutrašnjoj će sjednici odlučiti članovi zagrebačkog Gradskog poglavarstva.

Lokacija u Blatu, koja se proteže na 27,8 hektara, u gradskom je vlasništvu, a nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja kojeg koristi INA - Industrija nafte Zagreb.

Iz Ine Naftaplina, vlasnika koncesije za četiri bušotine, su potvrdili da su izvori termalne vode optimalne temperature i da su pogodni za izgradnju termalnog kupališta tim više što vode, kako procjenjuju, ima za stogodišnje korištenje.

Po njihovim analizama, termalni izvori pogodni su za liječenje i rehabilitaciju različitih reumatskih i upalnih oboljenja, a zbog svojih toplinskih karakteristika i kvalitete, voda se, navode, može koristiti i kao energent (za grijanje).

U prijedlogu Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba prostor zapadno od nove bolnice rezerviran je upravo za športsko rekreacijsku zonu pa je i po tom moguća izgradnja termalnog kupališta na toj lokaciji.

Čitav projekt planiran je na temelju suradnje Grada Zagreba s izabranim ulagačem i to tako da Grad ustupa pravo građenja ulagaču, a ulagač financira projekt i daje ´know how´. Vrijednost investicije procjenjuje se na 50 milijuna eura.

Prema idejnom rješenju kompleks bi se sastojao od vodenog centra s unutarnjim i vanjskim bazenima te pratećim sadržajima i kupalištem na otvorenom, hotela s kongresnim centrom, športskog centra s dvoranama za fitness, aerobik te polivalentnom športskom dvoranom, vanjskih športskih terena te biciklističkih i jogging staza.

Cijeli kompleks termalnog kupališta, do kojeg bi građani mogli doći i javnim prijevozom, mogao bi započeti s radom najkasnije 2005. i zaposliti 500 radnika.

U Hrvatskoj ima devet termalnih kupališta, od čega pet u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Orijentirana su uglavnom na domaće tržište (80 posto domaćih gostiju) i u turističkoj ponudi još nisu ni približno razvijena kao u drugim srednjoeuropskim zemljama. Usporedbe radi, Austrija godišnje ostvaruje 17 milijuna noćenja samo po osnovi termalnog turizma (15 posto od ukupnog broja noćenja), dok je 15 slovenskih toplica u 2001. ostvarilo dva milijuna noćenja (više od 22 posto ukupnih noćenja).