PREDSJEDNIK Svjetske banke Robert B. Zoellick je za Financial Times prokomentirao globalnu krizu koja je nastala na tržištu hrane. O nastaloj krizi će se raspravljati i na ovotjednom summitu UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu.
"Zadatak nas vođa, koji se sastajemo u Rimu kako bi raspravljali o globalnoj krizi na tržištu hrane, jasan je, no ne i jednostavan: pomoći onima koji su u opasnosti i osigurati da siromašni ne gladuju ponovno. Ono što je nazvano 'tihim tsunamijem' nije prirodna katastrofa - to je ljudsko djelo. Veza između cijene energenata i cijena hrane neslomljiva je, a pogađaju nas i globalne klimatske promjene. Rezultat toga su rast cijena proizvodnje i transporta, krahovi burza hrane i usmjerenost na pronalazak alternativnih goriva. Ovo je prehrambeno-naftna kriza 21. stoljeća", naveo je Zoellick.
Naime, bio gorivo, kao alternativa za naftne derivate, izrazito je skupo. To dovodi do dodatnog rasta cijena hrane. Na summitu Svjetske banke, održanom u travnju, sastali su se ministri 150 zemalja, kako bi pronašli način za sprečavanje sveopće gladi i društvenog kolapsa, izazvanih galopirajućim rastom cijena hrane u svijetu.
Plan u 10 točaka za spašavanje svijeta
Nakon rimskog sastanka UN-a, za iduća dva mjeseca su zakazana još dva važna sastanka - lipanjski sastanak ministara financija G8 i summit G8, koji će se održati u srpnju. Kako bi uskladili svoje gospodarske politike i spriječili globalnu krizu, Zoellick je predložio plan u 10 točaka.
Prva je da se na sastanku u Rimu osnuje fond za prikupljanje zaliha hrane, koji će se koristiti u hitnim situacijama. Zoellick je u 10 točaka naveo i kako trebaju napraviti i plan sadnje za iduću sezonu, posebice u malim i siromašnijim zemljama, povećati ulaganja u poljoprivredu, modernizirati sve poljoprivredne grane i tehnologije koje se u njima koriste te ulagati u intenzivna istraživanja. Među točkama plana nalazi se i ona da SAD i Europa zajednički trebaju smanjiti namete koji dodatno drastično povećavaju cijenu bio goriva dobivenog iz kukuruza ili uljne repice, a istovremeno povećati proizvodnju tih dviju poljoprivrednih kultura. Također, potrebno je ukloniti uvozno-izvozne zabrane.
Kao potporu ovom globalnom planu, Svjetska banka je odlučila uplatiti prvih 1,2 milijarde dolara u krizni fond, kao i poslati pomoć od 200 milijuna dolara zemljama poput Haitija i Liberije, kako bi im se omogućila nabava sjemenja i ostalih potrebnih stvari za uzgoj hrane. Također, godišnje izdvajanje Svjetske banke za poljoprivredu biti će povećano sa četiri na šest milijardi dolara. "Nadolazeća opasnost sad je svima očita. Mi sad trebamo plan za prebroditi je", istaknuo je Zoellick.
I.M.
Foto: AFP