U IRANU su proteklih dana izbili žestoki prosvjedi nakon što je vlada povećala cijene benzina za najmanje 50% zbog mjera štednje.
Prosvjedi su još preko vikenda izbili u više od deset gradova nakon što je predsjednik Hasan Ruhani donio odluku da se u petak u ponoć smanje subvencije na benzin kako bi 2.5 milijardi dolara koje bi se uštedile iskoristile za socijalnu pomoć siromašnima. Cijena benzina skočila je za 50% iduće jutro.
U Iranu benzin poskupio na tri kune po litri, nakon kupljenih 60 litara plaća se 6 kuna
No ono što je fascinantno je to što je cijena benzina u ovoj naftom bogatoj zemlji i dalje među najnižima u svijetu. Litra benzina, dakle, nakon poskupljenja iznosi minimalno 15 tisuća iranskih riala, odnosno tri kune. Usporedbe radi, u Hrvatskoj iznosi oko 10 kuna.
Usto, vlasnici automobila će mjesečno moći kupiti samo 60 litara benzina po ovoj cijeni, dok će dodatna kupnja koštati 15 tisuća riala - dakle, 6 kuna - po litri.
Nešto vrlo slično dogodilo se i na drugom kraju svijeta, u Ekvadoru. Tamo su početkom prošlog mjeseca također izbili masovni, nasilni prosvjedi zbog ukidanja subvencija za gorivo. Na preporuku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) predsjednik Lenin Moreno, inače ljevičar, odlučio je ukinuti subvencije i tako smanjiti proračunski deficit za gotovo 1,5 milijardi dolara.
U Ekvadoru benzin poskupio na 5 kuna
Iako je MMF preporučio "opreznu i postupnu optimizaciju subvencija na gorivo", cijena benzina se povećala za 25%, a cijena dizela se udvostručila. Na koliko je onda benzin poskupio? Na 80 američkih centi, odnosno na 5,3 kune po litri.
>> Predsjednik Ekvadora ukinuo svoj zakon koji je izazvao val prosvjeda u zemlji
No subvencije su bile na snazi desetljećima i njihovo ukidanje izazvalo je bijes među Ekvadorcima, pogotovo među urođenicima, koji su u središnjoj pokrajini Chimborazo oteli oko 50 vojnika i policajaca i zadržali ih kao taoce. Policija je pak uhitila na stotine prosvjednika.
Naravno, u Hrvatskoj gorivo ne samo što nije subvencionirano, nego, kako smo nedavno pisali, otprilike 50% njegove cijene odlazi na razne trošarine i poreze.
>> Bogati Austrijanci imaju jeftiniji benzin nego siromašni Hrvati
Iako su minimalne trošarine propisane na razini Europske unije i Hrvatska se sada mora pridržavati tih pravila, trošarine su svejedno veće od minimalnih i svakako ima prostora za smanjenje, što bi dovelo do jeftinijeg goriva za potrošače.
I u bogatoj Francuskoj Žuti prsluci prosvjeduju zbog cijena goriva
U Hrvatskoj se iz maloprodajne cijene benzina financiraju ceste i željeznice pa je tako propisano da od svake litre benzina 80 lipa odlazi na račun Hrvatskih cesta, 20 lipa na račun Hrvatskih autocesta, dok 20 lipa ide na račun HŽ Infrastrukture.
Podsjetimo, i u bogatoj Francuskoj povod prosvjedima tzv. Žutih prsluka koji, uz često vrlo nasilne obračune policije i prosvjednika traju već godinu dana, bilo je uvođenje dodatnog poreza na emisije CO2 zbog kojeg je poskupilo goriva.
Cijena benzina sad se u Francuskoj vrti na oko 1,5 eura po litri, što je 11,6 kuna, dakle neznatno više nego u Hrvatskoj. No Hrvatska nikad nije imala slične prosvjede zbog cijena goriva.
Bilo kako bilo, uvođenje policijskog sata i izvođenje vojske na ulice nije pomoglo ekvadorskim vlastima. Morenova vlada je nakon 12 dana nereda, u kojima su ozlijeđeni deseci prosvjednika i policajaca, bila prisiljena kapitulirati i vratiti subvencije.
U Iranu najmanje 12 mrtvih, prosvjednici kažu 40
Vrhovni vođa iranske države ajatolah Ali Hamenei podržao je povećanje cijena, a za prosvjede optužio protivnike režima, odnosno "kontrarevolucionare" i "neprijatelje Irana" koji su krivi za "sabotažu". Prosvjednike je pak nazvao "huliganima":
Iranski režim je zbog prosvjeda, koji su u nekim slučajevima postali nasilni, od subote navečer gotovo potpuno blokirao pristup internetu, ostavljajući samo nekolicinu websiteova dostupnima. Zbog toga trenutno stanje na ulicama nije u potpunosti poznato. No zna se da se prosvjedi nastavljaju.
Iranske novinske agencije Isna i Fars izvijestile su da su "pobunjenici" ubili trojicu pripadnika Revolucionarne garde i Basidža, paravojnih islamskih dobrovoljačkih snaga.
Glasnogovornik režima Ali Rabiei izjavio je da "prosvjednici koji izazivaju nerede koriste noževe i pištolje" te da je više pripadnika sigurnosnih snaga "ubijeno ili oteto".
Najmanje 12 ljudi ubijeno je, no izvještaji s terena koji pristižu putem mobitela sugeriraju da bi brojevi o stradalima mogli biti i puno veći, izvještava BBC. Aktivisti tvrde da je najmanje 40 mrtvih.
Do nedjelje prosvjedi su se proširili u stotinjak gradova, a zapaljeno je najmanje 100 banaka i više od 50 trgovina, kao i deseci automobila. Deseci škola zatvoreni su zbog nereda, a oko tisuću ljudi je uhićeno.
Revolucionarna garda: Poduzet ćemo odlučnu akciju protiv prosvjednika
Stoga bi ovo mogli biti veći neredi i od onih koji su izbili i krajem 2017. u više od 80 gradova, a u njima su sudjelovale tisuće mladih iz radničke klase, buneći se protiv korupcije, visoke nezaposlenosti i sve većeg jaza između siromašnih i bogatih. Tada je ubijeno najmanje 22 ljudi.
Na društvenim mrežama mogle su se, prije nego je internet blokiran, vidjeti snimke interventne policije koja ispaljuje suzavac i mlati prosvjednike palicama, kao i prosvjednika koji pale banku. Na nekim snimkama koje su unatoč blokadi objavljene čuju se i pucnjevi.
Iranska Revolucionarna garda, koja ima znatnu moć u političkom sustavu koji je kombinacija demokracije, islamske teokracije i policijske države, upozorila je u ponedjeljak da će poduzeti "odlučnu i revolucionarnu akciju" ako se neredi koje su potaknuli "zakleti i zli neprijatelji Irana" ne prekinu, prenosi BBC.
SAD, kako piše Guardian, zasigurno ove prosvjede vidi kao potvrdu da politika "maksimalnog pritiska", odnosno sankcija, daje rezultata. Američki državni tajnik Mike Pompeo uputio je Irancima poruku podrške na Twitteru: SAD vas čuje. SAD vas podržava. SAD je s vama."
Međutim, smanjivanje "nuečinkovitih" subvencija za gorivo i Iranu je preporučio MMF kao mjeru uravnoteženja proračuna. Iran je 2017., odnosno 2018. potrošio čak 1,6% svog BDP-a na subvencije za gorivo. Iranske vlasti inzistiraju da će sredstva koja na ovaj način ostanu u proračunu biti iskorištena za pomoć za 60 milijuna Iranaca s niskim prihodima, u zemlji koja inače ima 82 milijuna stanovnika
Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarid odbacio je Pompeovu poruku podrške narodu kao licemjernu i "opscenu" zbog američke politike "ekonomskog terorizma", kako Iran naziva američke sankcije koje je ta država ponovno nametnula Teheranu nakon raskida nuklearnog sporazuma.
Te su sankcije zasigurno doprinijele snažnoj devaluaciji iranskog riala i poskupljenju hrane i drugih osnovnih potrepština u zemlji u kojoj prosječni godišnji prihodi iznose samo 3300 dolara. No Iranci, očito, ne pristaju na ukidanje subvencija na Iran koji će im dodatno povisiti životne troškove.