Predstavljajući zbirku, vlasnik Gerhard Lenz novinarima je rekao da ona danas ima između 500 i 600 djela generacije umjetnika koja je nakon Drugog svjetskog rata otvorila puteve suvremenoj umjetnosti, a na čelu joj je bila legendarna duesseldorfska grupa ZERO. Njezini su osnivači Guenter Uecker, Otto Piene i Heinz Mack kojima su se poslije pridružili umjetnici Arman, Yves Klein, Lucia Fontane, Piero Manzoni, Arnulf Rainer i drugi.
Lenz je izrazio zadovoljstvo što su se u njegovoj zbirci vrlo rano našla i djela velikih hrvatskih umjetnika Ivana Picelja i Dušana Džamonje, koji su zajedno s europskim umjetnicima participirali u umjetničkim krugovima, kao što su monokromna umjetnost, novi realizam, nova slika, kinetika i druge. Lenz je rekao da je Zagreb 11. srednjoeuropski grad u kojemu se predstavljaju djela iz njegove zbirke.
Autor predgovora u katalogu izložbe Zvonko Maković istaknuo je da je bitna osobina grupe ZERO, na kojoj se temelji spomenuta zbirka, otvaranje, a ne zatvaranje u umjetnosti, povezivanje sličnih stajališta te otvorenost tih umjetnika srodnim idejama koje su stizale sa svih strana svijeta. Po njegovim riječima, ti su se autori zauzimali za umjetnost koja neće biti ukras na zidu, već integralni dio svakodnevice.
Pomoćnica ministra kulture Branka Šulc upozorila je na važnost zbirke Lenz-Schoenberg i pohvalila inicijativu Muzeja suvremene umjetnosti da u ovoj jubilarnoj godini okupi tako značajna imena suvremene umjetnosti u Zagrebu ugostivši tako uglednu zbirku .
Nova ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin izrazila je zadovoljstvo što na početku njezina mandata galerija započinje s predstavljanjem tog izuzetnog projekta s remek-djelima suvremenih umjetnika.
O koncepciji i postavu izložbe govorila je dr. Hannah Weitemeier, austrijska povjesničarka umjetnosti. Izložba se otvara pod visokim pokroviteljstvom Benite Ferrero-Waldner, austrijske ministrice vanjskih poslova, i hrvatskog ministra kulture Bože Biškupića.
(Hina) xta yaz