Zbog Sanaderovog dogovora s uhljebima Hrvatska je jedina zemlja koju gospodarski rast gura u bankrot

Foto: FAH

HRVATSKA je vjerojatno jedina zemlja na svijetu u kojoj bi rast gospodarstva mogao uništiti javne financije.

Naime, gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine iznosio je 1,2 posto, a ako se u sljedećem kvartalu ostvare optimistične prognoze prema kojima bi gospodarstvo moglo porasti za čak 3 posto, aktivira se Sporazum sa sindikatima javnih službi koji su 2009. i 2011. godine potpisale Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor.

Naime, prema tim dokumentima osnovica plaće bit će povećana za 6 posto, nakon što dva uzastopna tromjesečja BDP bude prosječno rastao za 2 posto, što bi za ionako preopterećeni proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna.

Hrvatski proračun već godinama ima veće rashode od prihoda, zbog čega je država nagomilala javni dug od gotovo 300 milijardi kuna.

Prema službenim podacima koje je objavio Eurostat, javni dug je krajem drugog tromjesečja iznosio 283 milijarde kuna, odnosno 85,7% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. No izvješćem nije obuhvaćeno izdanje obveznica u srpnju, u iznosu od 6 milijardi kuna, tako da je dug već narastao na blizu 290 milijardi kuna.

Dugovi se gomilaju, a država bi trebala povećati plaće

Početkom 2014. godine Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita, u kojoj će Hrvatska, zbog neprovođenja reformi - ostati godinama.

Naime, prema preporukama Europske komisije, Hrvatska bi zapravo trebala smanjiti plaće i razne socijalne dodatke, a novac bi trebao biti usmjeren u projekte koji osiguravaju rast. Sada se zemlja našla u situaciji, da nakon šest godina pada gospodarstva, čim su se pojavile naznake oporavka, državni proračun dolazi u tešku situaciju, zbog sporazuma sa sindikatima.

"Mjere proračunske konsolidacije potrebno je usmjeriti na poboljšanje kvalitete javnih financija u cilju postizanja učinkovitosti, osobito u području izdataka za plaće, socijalnu sigurnost i subvencije te omogućivanja dostatnog fiskalnog prostora za davanje prioriteta rashodima i ulaganjima kojima se potiče rast, među ostalim u projektima koje financira Unija.“, upozoravali su iz Europske komisije.

Prema podacima Ministarstva financija, planirani manjak u proračunu ove godine trebao bi iznositi oko 16 milijardi kuna, ili 4,8 posto BDP-a.

Također, od ove godine, pa do 2025. Hrvatska ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijela glavnice i kupona obveznica u iznosu od 19 milijardi kuna godišnje, što će uzrokovati pojačano zaduživanje radi refinanciranja dospjelih obveza.