Pritom se ljudska ili životinjska DNK koriste za modificiranje biljaka kako bi genetski proizvodile ljudske proteine. Nakon desetogodišnjeg truda nedavno je počela ključna faza razvoja koja obuhvaća klinička ispitivanja i moguću komercijalizaciju ako se novostvoreni lijekovi temeljeni na uzgoju modificiranog bilja pokažu djelotvornima na bolesnicima.
No znanstvena se zajednica dok slavi uspjeh istodobno mora boriti s protivnicima takvih pokušaja koji strahuju da bi neiskorišteni ljekoviti preparati mogli slučajno završiti na stolu i naškoditi zdravima, umjesto da izliječe bolesne. Strah je pojačan prošloga mjeseca kada je otkriveno da je jedna od vodećih tvrtki za proizvodnju lijekova razvijenih iz bilja, Prodigene Inc. iz Teksasa, prekršila savezne naputke slučajno zatrovavši polja u Iowi i Nebraski genetski modificiranom žitaricom za potrebe liječenja šećerne bolesti i dijareje.
´Ne bismo smjeli to raditi s našom hranom. Takvi će se incidenti događati, a potencijalno su vrlo opasni. Praksa inženjeringa lijekova i naše ljetine graniči s ludošću´, izjavio je glasnogovornik ekološke udruge Prijatelji Zemlje Mark Helm.
Incident s Prodigenom uznemirio je i istraživače te biotehnološke tvrtke koje se utrkuju u razvijanju lijekova iz biljaka. Mnogi su ljuti na Prodigene, koji je sada suočen sa saveznom istragom, bojeći se da bi taj slučaj mogao pokvariti njihove napore.
Američko ministarstvo poljoprivrede razmatra opcije strožeg nadzora istraživanja.
Obje se strane, i zagovornici i protivnici, slažu da je potencijalno u igri zdravlje ljudi diljem svijeta. No, gdje protivnici vide probleme koji se javljaju u opskrbi hranom, zagovornici nove tehnologije vide samo nove mogućnosti za spašavanje života.
Među proizvodima koji se sada nalaze u fazi istraživanja su, primjerice, lijekovi protiv hepatitisa B, herpesa, širenja zloćudnih stanica raka, dijabetesa ili cistične fibroze.
Jedan od proizvoda za koji se očekuje da će se uskoro pojaviti na tržištu je aprotinin koji kontrolira zgrušavanje krvi prigodom operacija na srcu. Protein koji se sada koristi u tom lijeku razvijen je iz goveđih pluća i vrlo je skup za proizvodnju, navodi Prodigene koji taj protein proizvodi na žitnim poljima u Nebraski.
Prodigen na istom principu radi s Nacionalnim institutom za zdravlje i na razvijanju cjepiva protiv HIV-a.
´To nije samo san. Možemo u budućnosti spasiti milijune života´, kaže glavni direktor Prodigena Anthony Laos koji predviđa proizvodnju jestive oblatne, kao odgovor na AIDS, koja bi se mogla lako distribuirati u daleke zemlje pogođene tom pošasti.
Tehnologija miješanja biljne i ljudske DNK relativno je jednostavna. Nakon određivanja određenog ljudskog proteina i njegovih funkcija, znanstvenici ubacuju dotičnu DNK u stanice biljke. Kako, primjerice, kukuruz raste reproducira taj protein kojeg je onda nakon žetve lako izdvojiti.
Lijekovi razvijeni preko biljaka mogu se proizvoditi u puno većim količinama te znatno brže i jeftinije nego oni razvijeni u multimilijunskim laboratorijima, tvrde u tvrtkama koje se bave biotehnologijom.