Sperma miša uzgojena je iz matičnih stanica koje se može usmjeriti da proizvedu razna tkiva. Iako nisu proizvedeni posve "ispravni spermiji", jer nemaju rep, umetnuti su u mišju jajnu stanicu i došlo je do oplodnje.
DNK iz seta kromosoma u svakom spermiju spojio se s jajnima u normalne embrije.
Istraživači kažu da je idući korak prijenos ranih embrija u ženku miša i promatranje razvoja.
Dr. Niels Geijsen iz opće bolnice u Bostonu, jedan od voditelja ekipe znanstvenika kaže: "Vidjet ćemo hoće li biti mladih. Onda ćemo znati koliko su normalne te gamete doista bile".
To je istraživanje objavljeno u online izdanju časopisa Nature, a prvi je primjer umjetno uzgojene sperme.
Početkom godine znanstvenici s pensilvanijskoga sveučilišta objavili su da su proizveli ženske gamete - jajašca - od mišjih matičnih stanica koje su uzeli iz embrija. No dosad se nije pokazalo da je te gamete moguće oploditi spermom.
Istraživači su počeli izoliranjem određenoga broja embrionskih matičnih stanica. Njima su stvorili višestanične strukture nazvane embrioidnim tijelima, koje imaju neke karakteristike ranoga embrija i začetka diferenciranih tkiva.
Među raznim vrstama stanica u embrioidnim tijelima su i stanice koje će postati spermiji. One su unutar embrioidnih tijela sazrijevale dva do tri tjedna, a onda su locirane i izvađene. Takvi djelomično razvijeni spermiji upotrebljeni su za oplodnju.
(Hina) vm dgk