"Ako bih htio u jednoj rečenici dati ocjenu UN-a, onda bih upotrijebio parafrazu (ruskog pisca Fjodora Mihajloviča) Dostojevskog i rekao da Ujedinjenih naroda nema, trebalo bi ih pod hitno izmisliti", rekao je Žužul, podsjetivši kako i male države u UN-u mogu izraziti svoje mišljenje, jer je jaz između malih i velikih mnogo manji nego u drugim područjima.
"Konačni dokaz suverenosti jedne države je članstvo u Ujedinjenim narodima", rekao je Žužul, spomenuvši kako je u vrijeme stvaranja Hrvatske pojam UN bilo idealiziran i da se mislilo da će svi problemi nestati s ulaskom u tu organizaciju.
Faza otrežnjenja je stigla kad je, za rata, Hrvatska postala svjesna svih ograničenja Svjetske organizacije, osobito nemogućnosti da spriječi ili zaustavi rat.
Posljednja je faza realnog sagledavanja stvari, u kojoj Hrvatska točno zna što može očekivati od UN-a i što mu može ponuditi.
"Hrvatska smatra da doista ima što pridonijeti Ujedinjenim narodima, s obzirom na sasvim specifična iskustva koja, s obzirom na proživljeni rat, donosi", rekao je Žužul, podjetivši da se Hrvatska kandidirala za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a u razdoblju 2008.-2009.
Žužul je pobrojao tri temeljna poticaja zbog kojih Hrvatska želi biti članicom Vijeća sigurnosti. Prvi je činjenica da bi status članice bio potvrda da je Hrvatska prešla u krug zemalja koje su aktivni kontributori sigurnosti svijeta i da je iza nje razdoblje u kojem je bila objekt svjetske politike.
Drugi je poticaj želja da "na temelju našeg iskustva pridonesemo još boljem funkcioniranju UN-a", a treći da se hrvatska diplomacija nastavi razvijati kao i dosad, odnosno da bude "vrlo aktivna i probitačna", rekao je Žužul.
Ministar Žužul još je pričao o mogućnostima poboljšanja učinkovitosti UN-a u kriznim situacijama, o nikad većim izgledima za povećanje broja stalnih članica Vijeća sigurnosti, o potrebi da se Svjetska organizacija prilagodi izazovima sadašnjosti, kao što je borba protiv terorizma, a predavanje je završio odgovarajući na studentska pitanja.