POLA stoljeća je prošlo otkako je Volkswagen uveo koncept koji će Golfa odvesti do zvjezdanog statusa, ali ga na koncu i skupo stajati.

Dok se ove godine obilježava 50 godina legendarnog Golfa GTI, postoji još jedan važan jubilej u povijesti ovog modela. Prije točno pola stoljeća pojavio se i dizelski Golf, model koji je značajno promijenio percepciju dizelskih motora u osobnim automobilima.

Od radnog vozila do štedljivog kompakta

Početkom sedamdesetih dizelski motor u osobnim automobilima bio je tek sporedna pojava. Najviše su ga koristili taksisti, a često su ga vozili i poljoprivrednici koji su u svoje Mercedese (200 D) točili sve, pa i pravi dizel i loživo ulje. Dizel je tada imao reputaciju pogona namijenjenog prije svega gospodarskim vozilima.

Situacija se počela mijenjati nakon 1973. i naftne krize, kada su naglo porasle cijene goriva. Proizvođači su počeli tražiti štedljivija rješenja, a upravo je tu svoju priliku vidio Volkswagen.

Golf dobiva dizelsku verziju

Godine 1976. Volkswagen proširuje ponudu prve generacije Golfa s dvije verzije koje će obilježiti povijest ovog automobila. Uz sportski GTI predstavljen je i Golf D, s potpuno novim dizelskim konceptom.

Dizelski motor imao je 1,5 litara zapremnine i razvijao 50 KS. Konstrukcijski se temeljio na benzinskom motoru iste zapremnine. Točnije, imao je 1.471 cm³, snagu od 37 kW (50 KS) pri 5.000 o/min te tek 80 Nm okretnog momenta dostupnog pri 3.000 o/min.

U to vrijeme bio je najmanji i najštedljiviji dizelski motor na tržištu. Prema tvorničkim podacima, Golf Diesel težak oko 800 kilograma trošio je 6,5 l/100 km, što je bilo više od dvije litre manje nego kod benzinske verzije jednake snage.

Vodom hlađeni četverocilindarski motor bio je postavljen poprečno sprijeda, dok je pogon bio na prednje kotače. Međuosovinski razmak iznosio je 2.400 mm.

Tehnološki je koristio sustav predkomore (wirbelkammer) koji je omogućavao relativno miran rad motora za tadašnje standarde. Motor je imao blok od sivog lijeva, ali je dijelio brojne komponente s benzinskom verzijom, pa je bio tek 20 kilograma teži. Motor je zahtijevao određeno vrijeme predgrijavanja prije pokretanja, minimalno 30 sekundi.

Dizelski Golf postaje hit

Potražnja za dizelskim Golfom ubrzo je počela rasti. Posebno su ga kupovale tvrtke i velike flote vozila. U Njemačkoj su postali poznati žuti Golfovi njemačke pošte (Bundespost).

Godine 1977. najjeftiniji Golf Diesel u Zapadnoj Njemačkoj stajao je 10.950 njemačkih maraka, što je bilo oko 1.500 maraka više od benzinske verzije.

S ovim motorom Volkswagen je dodatno učvrstio svoju poziciju i s vremenom postao najveći proizvođač dizelskih motora na svijetu.

1980: modernizacija i snažniji dizel

Godine 1980. Golf je dobio redizajn. Stražnja svjetla postala su znatno veća, a instrumentna ploča dobila je novi dizajn.

Istodobno je predstavljen i poseban model Golf SC. Imao je bogatiju opremu, narančasti VW logotip na prednjem dijelu i posebnu SC oznaku na stražnjem dijelu. U unutrašnjosti su se isticala sjedala s kariranim presvlakama koja su podsjećala na GTI.

Dizelski motor također je unaprijeđen. Zapremnina je povećana na 1.588 cm³, a snaga na 54 KS (40 kW) pri 4.800 o/min. Maksimalni okretni moment porastao je na 98 Nm pri 2.300 o/min, što je znatno poboljšalo elastičnost u svakodnevnoj vožnji.

1981: Formel E za manju potrošnju

Godine 1981. Volkswagen uvodi dodatne mjere za smanjenje potrošnje goriva i predstavlja verziju Formel E, dostupnu uz dizelski i benzinski motor od 1,1 litre.

Ova verzija koristila je mjenjač 3+E s dugim prijenosom u četvrtom stupnju, GTI prednji spojler radi bolje aerodinamike te pokazivač promjene stupnja prijenosa i potrošnje goriva.

Cilj je bio značajno smanjiti potrošnju goriva u svakodnevnoj vožnji. Ove verzije proizvodile su se do 1983. godine.

1982: prvi sportski dizel - Golf GTD

Godine 1982. Volkswagen uvodi novu tehnološku stepenicu. Predstavljen je 1,6-litreni turbodiesel razvijen u tvornici motora u Salzgitteru.

Motor je razvijao 70 KS (51 kW) pri 4.500 o/min i 130 Nm pri 2.600 o/min, a u modelu Golf GTD omogućavao je maksimalnu brzinu od 160 km/h. Turbodiesel je kombinirao snažno ubrzanje i razumnu potrošnju goriva.

Vizualno je GTD bio inspiriran modelom GTI. Imao je proširene blatobrane, šire gume i sportsku unutrašnjost, ali se razlikovao po kromiranom okviru maske hladnjaka. Opcionalno je bio dostupan i mjenjač 4+E.

Time je Volkswagen praktički stvorio sportski dizelski kompaktni automobil.

1993: TDI revolucija

Prava revolucija stigla je 1993. godine, u trećoj generaciji modela Volkswagen Golf Mk3.

Volkswagen tada uvodi TDI tehnologiju s izravnim ubrizgavanjem goriva. Elektronički upravljana distributivna pumpa omogućila je vrlo precizno ubrizgavanje goriva. Rezultat su bili veća snaga, snažan okretni moment, kraće predgrijavanje i znatno niža potrošnja goriva.

TDI tehnologija ponovno je promijenila percepciju dizelskih motora i postavila standarde učinkovitosti koji su utjecali na automobilsku industriju desetljećima.