PREMA istraživanju Sveučilišta u Leedsu, samo dva od sto paketa za užinu koje nose djeca u engleskim osnovnim školama prati nutritivne standarde. Iako je u zadnjih desetak godina zabilježen pad zašećerene hrane u školskim paketima, ona je još uvijek iznad preporučene razine. Uz to, primjetan je pad u prisutnosti osnovnih vitamina i minerala, a za sve to možemo kriviti nedovoljnu količinu svježe hrane u paketima.

Budući da, prema istraživanju, samo jedno od petero djece ima nekakvo povrće ili salatu u sklopu užine, znanstvenici smatraju da bi vlada trebala razmisliti o tome da svježe povrće bude besplatno i dostupno u školama. Također traže od prehrambene industrije da olakša roditeljima i skrbnicima izbor zdravijih opcija za djecu.

Istraživanje je uspoređivalo nutritivnu kvalitetu pakiranih užina koje su djeca donosila u osnovne škole u 2006. i 2016. godini. Rezultati koji otkrivaju koliko se promijenila nutritivna vrijednost tih užina kroz deset godina objavljeni su danas u medicinskom časopisu BMJ Open. Prema procjenama, više od polovine djece u osnovnim školama nosi užinu u školu.

Gledajući navedeno razdoblje od deset godina, znanstvenici su otkrili sljedeće:

• prisutnost saharoze, glukoze, meda i šećera koji se dodaju jelima i piću smanjila su se s 40 grama na 24 grama po užini, djelomično i zbog manje slatkih pića koja roditelji daju djeci;
• iako smanjen, šećer je i dalje u dvije trećine paketa za užinu iznad preporučene razine, što je suprotno očekivanjima znanstvenika;
• među pozitivnim pomacima je i smanjenje porcije konditorskih štangica s 37 na 31 gram kao rezultat pritiska na prehrambenu industriju;
• prisutnost voća i pogotovo povrća još uvijek je nevjerojatno niska;
• smanjio se broj užina koje su zadovoljavale standarde za vitamine A i C i cink. Razlog ovome je smanjenje prisutnosti svježeg voća, salata i povrća u obrocima te nedostatak neprerađenog mesa i ribe;
• nije došlo do smanjenja zasićenih masti;
• nije došlo do smanjenja količine čipsa u užinama;
• u obje godine koje su promatrane najčešći sastojak u sendvičima bila je šunka.

Istraživači su provjeravali ispunjavaju li paketi za užinu standarde koji se traže za sva jela koja se pripremaju u engleskim školama. Od 2006. godine osam standarda je uvedeno za kuhane obroke u školama. Zapanjujuće, samo 1,1 posto užina iz 2006. i 1,6 posto iz 2016. godine zadovoljavalo je navedene standarde. Doktorica Charlotte Evans, koja je vodila istraživanje o rezultatima istoga, rekla je sljedeće: “Ovo istraživanje podcrtava ulogu koju roditelji, skrbnici, vlada i prehrambena industrija imaju u osiguravanju toga da djeca jedu zdravije. Potvrdili smo bojazan da, iako su se paketi za užinu poboljšali u kvaliteti namirnica i nutritivnih vrijednosti, još uvijek u njima prevladavaju namirnice slabe ili nikakve nutritivne vrijednosti.”

Sada treba pričekati reakciju lokalnih i nacionalne vlasti i vidjeti njihove prijedloge za rješavanje ovog problema. Određeni gradovi poput Leedsa već imaju neke pozitivne mjere poput osiguravanja besplatnog voća i povrća tijekom pauze za užinu za svu djecu te nuđenja radionica o tome kako bi trebao izgledati paket za užinu koji sadrži sve potrebne nutritivne sastojke. No, to je još uvijek početak i trebat će puno rada da bi se primijetio napredak.

Ono što je sigurno jest da se s polaskom u školu mijenjaju i prehrambene navike djeteta. Produljuje se vremenski razmak za konzumiranje glavnih obroka u danu i jako je važno da osigurate vašeg školarca hranjivom užinom. Ukoliko mu/joj date novac za užinu, gotovo je sigurno da će ga potrošiti u pekarnici, kafiću ili na neki junk food.

Preostaje vam da mu sami spremite užinu i, naravno, pazite na sljedeće stvari: izbjegavajte pod svaku cijenu gazirane sokove i napitke, slane i slatke grickalice, brzu hranu ili sendviče od bijelog kruha, suhomesnatih proizvoda i visokokaloričnih namaza poput majoneze. Potražite na internetu prijedloge recepata za zdravu hranu, ima odličnih i vrlo jednostavnih ideja.