ZNANSTVENICI su odavno ustanovili da više kretanja i vježbanja donosi nebrojene zdravstvene blagodati, od smanjenja rizika od bolesti i preranog umiranja do veće fleksibilnosti, sagorijevanja više masti, pa čak i povećanja vaše mašte i kreativnosti. Ali ako previše sjedite, postoji nekoliko načina na koje vaše tijelo zbog toga pati.

1. Možete postati anksiozni

Studija iz 2015. objavljena u časopisu BMC Public Health zaključila je da oni s "niskom razinom energije", koja se pripisuje predugom sjedenju, imaju mnogo veći rizik od razvoja tjeskobe.

"Te se aktivnosti, koje uključuju gledanje televizije, rad za računalom ili igranje kompjutorskih igara, nazivaju sjedilačkim ponašanjem", objašnjavaju istraživači.

Istraživački tim iz australijskog Centra za istraživanje fizičke aktivnosti i prehrane Sveučilišta Deakin (C-Pan) je primijetio da je 36% ispitanika u srednjoškolskoj dobi vjerojatnije doživjelo anksioznost ako su dva sata dnevno (ili više) provodili pred malim ekranima.

2. Loše držanje tijela i bolovi u leđima

"Loše držanje tijela može dovesti do bolova, ali ako ga dugoročno prakticirate, mogli biste si nanijeti i stvarnu štetu", objasnio je kiropraktičar Andrew Bang.

Prema UCLA Healthu, dugo sjedenje je jednosmjerna ulica za razvoj bolova u leđima. 

3. Nedostatak koncentracije

Prema novoj studiji koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Illinois, objavljenoj u International Journal of Obesity, previše sjedenja zapravo će vam smanjiti koncentraciju.

4. Višak kilograma

Činjenica je da ako dugo sjedite, ne trošite onoliko kalorija koliko biste trebali. Prema istraživanju objavljenom u Physiology (Bethesda), oni koji dane provode na nogama vjerojatno će sagorjeti 1000 kalorija više dnevno od radnika koji dane provode sjedeći za stolom. Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Science, zaključilo je da pretile osobe obično sjede dva sata više dnevno od ljudi koji nisu pretili, piše Eat This, Not That.

5. Izložit ćete se riziku od nastanka krvnih ugrušaka

"Dugotrajno sjedenje bez ustajanja može dovesti do duboke venske tromboze (DVT), stvaranja krvnog ugruška u veni duboko u tijelu", objašnjava dr. George J. Todd te dodaje: "DVT obično zahvaća velike vene na bedrima i nogama, ali se može pojaviti i u drugim dijelovima tijela. Jednom kada se ugrušak pojavi u veni, može putovati u srce i pluća - tvoreći plućnu emboliju (PE) - što može uzrokovati otežano disanje, bol u prsima, pa čak i smrt."

6. Možete si skratiti život

Prema izračunima dr. Jamesa Levinea iz klinike Mayo i autora knjige Get Up! Why Your Chair Is Killing You and What You Can Do About It, za svaki sat koji provedete sjedeći izgubit ćete otprilike dva sata života.

"Sjedenje je opasnije od pušenja, ubija više ljudi nego HIV i opasnije je od padobranstva", objasnio je za The Los Angeles Times.