HRVATSKI mediji u ponedjeljak su objavili da je ministar branitelja Tomo Medved prošlog utorka završio u bolnici jer se zarazio rotavirusom.

Medved nije jedina osoba inficirana tim patogenom. Naprotiv, infektolog Goran Tešović rekao je u Dnevniku Nove TV da epidemija rotavirusa traje već mjesecima.

"Valjda je to najveća epidemija otkako ja radim - u 32 godine. Svakoga dana primamo gomilu djece", rekao je Tešović.

>Ministar Medved završio u bolnici

Stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar istovremeno su upozorili da se u Hrvatskoj bilježi i epidemija hepatitisa A.

Prema ravnatelju Nastavnog zavoda Branku Kolariću, od početka ožujka zabilježeno je 57 slučajeva hepatitisa, uglavnom u srednjim i osnovnim školama. Epidemija u zagrebačkim školama krenula je iz Ugostiteljsko-turističkog učilišta gdje je kuhar, ne znajući da ima hepatitis A, kuhao djeci obroke.

Tešović kaže da su brojke oboljelih od hepatitisa A značajno manje nego što su bile prije 30-ak godina, no istaknuo je da su nakon 2000. ovo najveći brojevi.

Hepatitis A i rotavirus nisu tako opasne zarazne bolesti kao što je covid-19, no u rijetkim slučajevima mogu uzrokovati teže komplikacije, pa i smrt te je dobro znati kada i za koga su opasne, kako ih spriječiti i što učiniti u slučaju zaraze.

Obje bolesti prenose se prljavim rukama

Ovim dvjema bolestima zajedničko je to što se prvenstveno prenose preko prljavih ruku. U svijetu se godišnje bilježi oko 114 milijuna infekcija i 1.4 milijuna simptomatskih bolesti.

U zemljama u razvoju koje imaju slabu sanitarnu infrastrukturu i higijenske uvjete bolest je endemska, a bilježe se visoke stope zaraze kod djece koja uglavnom prebolijevaju i razvijaju imunitet bez ikakvih simptoma. Stoga su iznenadne pojave epidemije u takvim zemljama vrlo rijetke. Pritom treba imati na umu da se epidemijom smatra naglo povećanje broja infekcija u odnosu na uobičajeni prosjek.

Zemlje s umjerenim stupnjem infekcija imaju znatan broj odraslih osoba koje nisu stekle imunitet prebolijevanjem, a istovremeno i značajnu cirkulaciju virusa pa se povremeno znaju javljati velike epidemije bolesti.

Razvijene zemlje s visokim higijenskim standardima imaju nisku stopu infekcija i vrlo rijetke epidemije. No u njima se bolest može unijeti u populaciju iz nekog vanjskog izvora. To je scenarij koji je uzrokovao epidemije hepatitisa A u dvadesetak država EU 2017. i 2018. godine.

Što je hepatitis A?

Hepatitis A je vrlo zarazna bolest koja može uzrokovati oštećenja jetre.

Uzročnik hepatitisa A je RNA virus bez ovojnice iz roda Hepatovirus. Relativno je otporan na deterdžente, smrzavanje, sušenje i temperature do 60°C. U slatkoj i slanoj vodi može preživjeti mjesecima. Ipak, može ga se inaktivirati kloriranjem vode, tretiranjem formalinom i peroctenom kiselinom te korištenjem UV zraka. Zbog toga što nema ovojnice, rezistentniji je na uobičajene postupke sterilizacije u industrijskoj obradi hrane, no može se inaktivirati zagrijavanjem hrane i tekućina na 85°C u trajanju od jedne minute.

Do unosa virusa u tijelo uglavnom dolazi ingestijom, odnosno gutanjem. Virus potom preko epitela ždrijela ili crijeva ulazi u krvotok te stiže do jetre gdje se vrlo aktivno umnaža. Putem žuči brojne se čestice virusa izlučuju u stolicu pa su fekalije i fekalna kontaminacija glavni put daljnjeg širenja zaraze. Stoga se kaže da je glavni put prijenosa ovog virusa fekalno-oralni.

Međutim, neke osobe mogu se zaraziti i na druge načine, primjerice preko zajedničkog korištenja igle prilikom intravenskog unosa teških droga ili transfuzijom krvnih pripravaka od zaražene osobe. No takvi su putovi danas uglavnom rijetki.

Širok raspon težine bolesti – od blage do smrti

U rasponu težine bolesti infekcija virusom hepatitisa A može se kretati od blage bolesti koja traje nekoliko tjedana do teške bolesti koja traje nekoliko mjeseci. Virus hepatitisa A, za razliku od virusa hepatitisa B i C, ne uzrokuje kroničnu bolest i kronično kliconoštvo. U rijetkim slučajevima, češće u osoba s već postojećom podliježućom bolesti ili osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, infekcije mogu napredovati do zatajenja jetre i smrti.

Većina infekcija dolazi iz bliskog kontakta sa zaraženom osobom, međutim brojne infekcije uzrokovane su jedenjem ili pijenjem kontaminirane hrane ili vode. Do kontaminacije hrane i vode može doći kada njima rukuje osoba bez odgovarajuće higijene ruku.

Simptomi hepatitisa A i rizične skupine

Bolest se obično javlja od 15 do 50 dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili vode ili kontakta sa zaraženom osobom. Simptomi infekcije uključuju vrućicu, umor, mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu, žuticu, tamni urin i blijedu stolicu. U nekim slučajevima, osobito kod djece mlađe od šest godina, infekcija može biti asimptomatska.

Zaražene osobe obično se potpuno oporave kroz tjedan do dva, međutim u rijetkim slučajevima hepatitis A može postati kroničan i uzrokovati povratne infekcije. Kronična infekcija hepatitisom A može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući zatajenje jetre i smrt.

Zbog velikog raspona težine bolesti ljudi bi se trebali posavjetovati s liječnikom ako sumnjaju da su razvili simptome koji nalikuju na infekciju hepatitisom A.

Hepatitisom A mogu se zaraziti svi ljudi osim osoba koje su razvile imunitet ranijim prebolijevanjem ili cijepljenjem.

Prevencija zaraze

Kako biste spriječili kontaminaciju ili prijenos hepatitisa A, trebate uvijek prakticirati sigurno rukovanje i pripremu hrane na sljedeći način:

- perite ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i nakon rukovanja sirovom hranom

- temeljito operite ruke nakon korištenja kupaonice i mijenjanja pelena radi zaštite od hepatitisa A, kao i drugih bolesti koje se prenose hranom

- operite unutarnje zidove i police hladnjaka, daske za rezanje i radne ploče te pribor koji je mogao doći u kontakt s kontaminiranom hranom; zatim ih dezinficirajte otopinom od jedne žlice klorovog izbjeljivača na četiri litre vruće vode; osušite čistom krpom ili papirnatim ručnikom koji prethodno niste koristili

- operite ruke toplom vodom i sapunom nakon procesa čišćenja i dezinfekcije.

Liječenje hepatitisa A

Budući da infekcije virusom hepatitisa A mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju pružanje profilakse nakon izlaganja (PEP) za necijepljene osobe koje su konzumirale kontaminiranu hranu ili vodu unutar dva tjedna od izlaganja.

Profilaksa PEP sastoji se od:

- cjepiva protiv hepatitisa A za osobe starije od 1 godine

- imunoglobulina (IG) specifičnog za virus hepatitis A za osobe izvan navedene dobne skupine, no on se može zamijeniti normalnim 16%-tnim ljudskim imunoglobulinom.

- osobe koje imaju dokaze o prethodnom cijepljenju ili koje mogu potvrditi prethodno obolijevanje od hepatitisa A ne trebaju PEP.

Što je rotavirus?

Rotavirusi su vrlo zarazni dvolančani RNA virusi bez ovojnice iz obitelji Reoviridae. Najčešći su uzrok proljeva kod dojenčadi i male djece.

Prenose se fekalno-oralnim putem, kontaktom s kontaminiranim rukama, površinama i predmetima te eventualno respiratornim putem, primjerice na novorođenačkim i dojenačkim odjelima u bolnicama i u jaslicama. Izmet zaražene osobe vrlo je zarazan i može sadržavati više od 10 trilijuna virusnih čestica po gramu. Za prijenos infekcije na drugu osobu potrebno je manje od 100 čestica.

Stabilni su u okolišu i mogu preživjeti između 9 i 19 dana.

Simptomi i raspon težine bolesti

Rotavirusni enteritis je blaga do teška bolest koju karakteriziraju mučnina, povraćanje, vodenasti proljev i niska temperatura. Nakon što je dijete zaraženo virusom, postoji razdoblje inkubacije od oko dva dana prije nego što se pojave simptomi. Simptomi često počinju povraćanjem nakon čega slijedi četiri do osam dana obilnog proljeva. Dehidracija je češća kod rotavirusne infekcije nego kod većine onih uzrokovanih bakterijskim patogenima i najčešći je uzrok smrti povezan s nekom crijevnom infekcijom u zemljama u razvoju.

Infekcije rotavirusom mogu se pojaviti više puta tijekom života. Prva obično izaziva simptome dok su kasnije najčešće blage ili asimptomatske, jer prethodna infekcija djeluje i kao imunizacijski proces pružajući djelomičnu zaštitu od reinfekcije. Zbog toga su stope simptomatske infekcije najviše kod djece mlađe od dvije godine i progresivno se smanjuju prema dobi od 45 godina. Najteži simptomi obično se javljaju u djece od šest mjeseci do dvije godine, ali i kod vrlo starih osoba, kao i onih s imunodeficijencijom.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernard Kaić kaže da se prema Programu imunizacije, seroprofilakse i imunoprofilakse rizičnih skupina u Hrvatskoj besplatno mogu cijepiti: "radi individualne zaštite novorođenčadi i dojenčadi za koju su zbog njihova zdravstvenog stanja neminovne učestale i dugotrajne hospitalizacije (nedonoščad rođena prije 33. tjedna gestacijske dobi, novorođenčad s prirođenim srčanim manama, novorođenčad s prirođenim bolestima metabolizma, dojenčad s kroničnim bolestima jetre i bubrega, dojenčad s teškim oštećenjima središnjeg živčanog sustava)".

"Godišnje se cijepi oko 1400 novorođenčadi s indikacijama", dodaje naš ugledni epidemiolog.

No Tešović se zalaže za cijepljenje sve zdrave dojenčadi.

"Brojne zemlje u Europi i svijetu uvele su cijepljenje protiv rotavirusa u obvezne kalendare cijepljenja. U Hrvatskoj se prema aktualnim preporukama HZJZ-a cijepe samo djeca koja su prijevremeno rođena, jer je u njih klinička slika teža i nerijetko je uzrok produljene ili ponovljene hospitalizacije. U zemljama koje su uvele univerzalno cijepljenje protiv rotavirusa značajno je smanjen broj djece koja zahtijevaju rehidraciju putem infuzije, a hospitalizacije zbog rotavirusne infekcije u djece mlađe od dvije godine iznimno su rijedak događaj. Cijepiti valja djecu mlađu od 6 mjeseci, a cijepi se živim cjepivom koje se daje na usta u dvije, odnosno tri doze", preporučuje Tešović.

Prevencija i liječenje akutne rotavirusne infekcije

Rotavirusi su vrlo zarazni i ne mogu se liječiti antibioticima ili drugim lijekovima.

Liječenje akutne rotavirusne infekcije je nespecifično i uključuje liječenje simptoma, osobito dehidracije. Ako se ne liječe, djeca mogu umrijeti od teške dehidracije, no ovakvi su događaji iznimno rijetki u razvijenim zemljama. Ovisno o težini proljeva, liječenje se sastoji od oralne rehidracijske terapije, tijekom koje se djetetu daje voda za piće koja sadrži određene količine soli i šećera.

Neke infekcije zahtijevaju hospitalizaciju tijekom koje se tekućine daju intravenskom terapijom ili putem nazogastrične sonde koja se kroz nos uvodi do želuca. Infekcije rijetko uzrokuju izvancrijevne komplikacije, a od svih su najčešće one neurološke – tzv. rotavirusna encefalopatija, koja se klinički najčešće manifestira poremećajem svijesti i/ili konvulzijama. Bez obzira na komplikacije, prognoze za povoljan ishod su odlične. Dokazano je da probiotici smanjuju trajanje rotavirusnog proljeva.

Rotavirusni enteritis obično se lako liječi, no 2013. godine uzrokovao je 215.000 smrtnih slučajeva diljem svijeta i 37 posto svih smrti djece od proljeva. Još gotovo dva milijuna ljudi teško se razboljelo. Većina smrtnih slučajeva dogodila se u zemljama u razvoju.

Što kažu brojke iz SAD-a?

U Sjedinjenim Državama, prije pokretanja programa cijepljenja 2000-ih, rotavirus je uzrokovao oko 2.7 milijuna slučajeva teškog gastroenteritisa kod djece, gotovo 60.000 hospitalizacija i oko 37 smrtnih slučajeva svake godine. Nakon uvođenja cjepiva stope hospitalizacija značajno su pale.

Budući da poboljšani sanitarni uvjeti ne smanjuju prevalenciju rotavirusne bolesti, a stopa hospitalizacija ostaje visoka unatoč upotrebi oralnih lijekova za rehidraciju, primarna javnozdravstvena intervencija je cijepljenje dojenčadi koja su pod povećanim rizikom od zaražavanja, uz, naravno, higijenu, dezinfekciju površina, pranje ruku i pravilno rukovanje hranom. U brojnim zapadnim zemljama cijepljenje je ušlo u kalendar cijepljenja djece.

Nakon što su 2006. proizvedena dva sigurna, a učinkovita cjepiva protiv rotavirusa, WHO je 2009. preporučio da se ona uključe u sve nacionalne programe imunizacije.

U zemljama koje su postupile po ovoj preporuci učestalost i težina rotavirusnih infekcija značajno su se smanjile. Pregled dostupnih podataka kliničkih ispitivanja iz 2014. iz zemalja koje rutinski koriste cjepiva protiv rotavirusa u svojim nacionalnim programima imunizacije otkrio je da su cjepiva protiv rotavirusa smanjila hospitalizacije protiv rotavirusa za 49-92 posto.

Kaić ističe da je, osim oko 1400 dojenčadi koja se cijepe prema Programu imunizacije, seroprofilakse i imunoprofilakse rizičnih skupina, cjepivo također dostupno komercijalnim putem te se može kupiti u ljekarnama u dogovoru s pedijatrom.

"Bolničke infekcije rotavirusom kod djece mogu biti pogubne"

"O broju djece cijepljene komercijalnim putem nemamo podatke", kaže Kaić.

"Preporuka za cijepljenje novorođenčadi i dojenčadi za koju su zbog njihova zdravstvenog stanja neminovne učestale i dugotrajne hospitalizacije donesena je prvenstveno radi zaštite ove najosjetljivije djece od rotavirusne infekcije tijekom hospitalizacije, jer kod takve djece hospitalne infekcije rotavirusom mogu biti pogubne", navodi Kaić.

"Ovo cjepivo još nije uvršteno u program obveznih cijepljenja zbog toga što među "kandidatima" za uvođenje u Program cijepljenja, koji se postupno uvode, veći prioritet imaju cjepiva koja sprečavaju bolesti koje predstavljaju veći javnozdravstveni teret. Naravno, svatko tko hoće cijepiti svoje dojenče protiv rotavirusa to može učiniti komercijalno nabavljenim cjepivom. Ovdje je važno istaknuti da se cjepivo prima u dvije ili tri doze, ovisno o proizvođaču, i da cijepljenje mora završiti do dobi od šest mjeseci za dvodozno cjepivo ili osam mjeseci za trodozno cjepivo", tumači naš epidemiolog.