AZIJSKA hrana sve je popularnija i kod nas uz sve više azijskih restorana, raznih festivala posvećenih azijskoj hrani, kao i specijaliziranih trgovina u kojima se mogu pronaći namirnice uobičajene za područje Azije.

>> Ovo su dućani u Hrvatskoj gdje se kupuju mazapan, tteokbokki, tamarind i buldak

Upravo zato sve više ljudi priprema azijska jela i kod kuće, a neizostavan dodatak mnogim takvim jelima upravo je soja sos. On se može dodati juhama, raznim marinadama i umacima (poput preukusnog teriyaki umaka), a u njega se umaču i sushi i gyoze, kojima daje bolji okus.

Dulja fermentacija - skuplji soja sos

Iako je sve popularniji i kod nas, mnogi ne znaju kako se soja sos zapravo pravi. Sve počinje s dva sastojka, sojom i pšenicom, a cijeli proces traje od nekoliko tjedana do nekoliko godina - što je dulja fermentacija, obično je skuplji dobiveni soja sos.

Proces uključuje razgradnju soje i pšenice s kulturama plijesni (kao što je Aspergillus) kako bi se razvio taj prepoznatljivi, složeni okus soja sosa, a ako ste se ikad pitali kako izgleda proces dobivanja soja sosa, evo odgovora.

Dobivanje soja sosa na tradicionalan način

Japanac Yamaroku Shoyu, član pete generacije obitelji koja se već dugi niz godina bavi proizvodnjom soja sosa, na svom TikToku redovito dijeli videosnimke tradicionalnog procesa proizvodnje tog umaka. U jednom od videa može se vidjeti kako soja sos preša i kaplje s tkanine nalik prostirkama, a zatim se ta tekućina sprema u bočice. 

Zrna soje, pšenice, voda i sol prvo se kombiniraju u gustu pastu poznatu kao "moromi". Ova smjesa zatim se ostavi da fermentira u velikim drvenim bačvama, što omogućuje prirodnim kvascima i bakterijama da bujaju i postupno transformiraju sastojke.

Tijekom mjeseci ili čak godina prirodni kvasci i bakterije u bačvama pomažu da smjesa fermentira, a nakon što je fermentacija završena, smjesa se preša kako bi se izvukao tekući soja sos. Tekućina se zatim filtrira i pasterizira kako bi se osigurale sigurnost i kvaliteta.