POLOVICA svijeta je prošle godine zbog globalnog zatopljenja, uzrokovanog ljudskim djelovanjem, bila suočena s dodatnih mjesec dana toplinskog vala u odnosu na uobičajeno.

Rezultati istraživanja ukazuju na to u kojoj mjeri nastavak korištenja fosilnih goriva šteti zdravlju i blagostanju na svim kontinentima, s posljedicama koje su nedovoljno prepoznate u zemljama u razvoju, ističu znanstvenici.

"Sa svakim barelom izgorene nafte, sa svakom oslobođenom tonom ugljičnog dioksida i svakim djelićem stupnja zagrijavanja, toplinski valovi će pogađati sve više ljudi", rekla je Friederike Otto, klimatologinja na Kraljevskom koledžu u Londonu i koautorica studije.

Metodologija i rezultati istraživanja

Analizu su proveli znanstvenici s institucija World Weather Attribution, Climate Central i Centar za klimu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a objavljena je uoči svjetskog Dana borbe protiv ekstremne vrućine 2. lipnja koji je ove godine posvećen opasnostima od iscrpljenosti uslijed toplinskog vala.

Kako bi procijenili utjecaj globalnog zatopljenja, znanstvenici su analizirali razdoblje od 1. svibnja 2024. do 1. svibnja 2025.

Definirali su "ekstremno vruće dane" kao one koji su bili topliji od 90 posto temperatura zabilježenih na datim lokacijama između 1991. i 2020.

Komparirajući broj takvih dana sa simuliranim svijetom bez globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, došli su do zapanjujućeg rezultata: oko četiri milijarde ljudi, 49 posto svjetskog stanovništva, bilo je suočeno s ekstremnom vrućinom 30 dana dulje nego u simuliranom svijetu.

Konkretni primjeri i posljedice

Znanstvenici su identificirali 67 epizoda ekstremne vrućine tijekom protekle godine i našli potpis klimatskih promjena u svakoj od njih.

Najgore je bio pogođen karipski otok Aruba, s 187 dana ekstremne vrućine, 45 dana više nego u svijetu bez klimatskih promjena.

Prošla je godina bila najtoplija od kada postoje mjerenja, premašivši 2023., dok je siječanj 2025. bio najtopliji ikada.

Prema petogodišnjem prosjeku, globalne temperature su za 1,3 stupnja Celzija više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a 2025. premašile su 1,5 stupnja Celzija, simboličkog plafona određenog Pariškim sporazumom o klimi 2015.

Utjecaj na zdravlje i rad

Europa je tijekom ljeta 2022. zabilježila 61.000 smrti uzrokovanih vrućinom, no manjkaju brojke iz drugih područja te se smrti uzrokovane vrućinom krivo pripisuju srčanim ili plućnim bolestima.

Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), preko 70 posto globalne radne snage, 2,4 milijarde ljudi, suočeno je s rizikom koji predstavlja ekstremna vrućina.

U Africi je gotovo 93 posto radne snage izloženo prekomjernoj vrućini, a u arapskim zemljama 84 posto.

Gradovi se zbog urbanizacije i nedostatka zelenila te posljedično stvaranja učinka vrelog otoka zagrijavaju dvostruko brže. Procjenjuje se da će se do 2050., broj ljudi koji teško žive u urbanim sredinama s ekstremnom vrućinom povećati za 700 posto.