PET JEDNOSTAVNIH životnih navika moglo bi potencijalno održati vaš mozak funkcionalnim kao da je osam godina mlađi od vaše stvarne dobi, pokazalo je nedavno istraživanje. Studija sugerira da bi pridržavanje zdravih praksi moglo značajno usporiti starenje mozga, a ovaj je učinak posebno primijećen kod osoba koje pate od kronične boli, stanja koje se često povezuje s padom kognitivnih funkcija.

Kako je provedeno istraživanje?

U studiji, objavljenoj u časopisu Brain Communications, tim istraživača s tri američka sveučilišta analizirao je podatke više od 100 odraslih osoba u dobi od 45 do 85 godina. Sudionici su praćeni tijekom dvogodišnjeg razdoblja, a već su bili uključeni u šire istraživanje o boli i osjetljivosti na osteoartritis. Kod svakog sudionika procijenjena je jačina kronične boli, ali i životne navike poput pušenja, opsega struka, kvalitete sna te psihološke karakteristike kao što su razina stresa i optimizam.

Na temelju prikupljenih informacija izračunat je takozvani "zaštitni rezultat". Istraživači su otkrili da su pojedinci s visokim zaštitnim rezultatom imali moždanu dob koja je bila i do osam godina niža od njihove stvarne dobi. Suprotno tome, osobe sa smanjenim zaštitnim rezultatima pokazale su moždanu dob koja je premašivala njihove kronološke godine. Zanimljivo je da su sudionici koji su održavali najzdravije životne navike i nakon dvije godine i dalje pokazivali mlađu moždanu dob, što upućuje na dugotrajne pozitivne učinke.

Pet ključnih zaštitnih faktora

Studija je kao pet najvažnijih elemenata za očuvanje "mladosti" mozga, osobito kod osoba s kroničnom boli, identificirala sljedeće: prakticiranje dobre higijene spavanja, održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje duhana, dobre strategije upravljanja stresom i održavanje pozitivnih društvenih veza.

Autori su zaključili da su promjenjivi životni faktori ključni. "Naši rezultati ukazuju da, iako je kronična bol povezana s cjelokupnom strukturom mozga, socio-okolišni i bihevioralni/psihosocijalni čimbenici izgleda igraju značajniju ulogu", naveli su. "S obzirom na to da se bihevioralni/psihosocijalni čimbenici s vremenom povezuju s moždanom dobi i potencijalno su promjenjivi, zaštitni čimbenici pružaju skup potencijalnih kliničkih ciljeva - npr. spavanje, pušenje, socijalna podrška - za intervencije koje bi mogle smanjiti starenje mozga u srednjoj i starijoj dobi, unutar i izvan konteksta kronične boli."

Povezanost s rizikom od demencije

Ovo nije prvi put da se navedeni čimbenici povezuju sa zdravljem mozga. Pionirska studija, objavljena u časopisu The Lancet, prethodno je identificirala 14 faktora životnog stila koji bi potencijalno mogli povećati rizik od demencije u približno 45% slučajeva. Među njima su pušenje u srednjoj dobi, pretilost i socijalna izolacija u kasnijoj dobi. Preostali čimbenici rizika bili su niže obrazovanje u ranoj životnoj dobi, gubitak sluha, visok kolesterol, depresija, traumatska ozljeda mozga, fizička neaktivnost, dijabetes, hipertenzija, prekomjerna konzumacija alkohola, zagađenje zraka i gubitak vida.