Ruski državni medij TASS, pozivajući se na svoje izvore, objavio je da su izaslanstva razgovarala o "tampon-zonama i različitim mehanizmima kontrole".

"Da, naravno, ti su aspekti - tampon-zone i razni mehanizmi kontrole - razmatrani na sastanku, zajedno s drugim važnim temama", rekao je neimenovani izvor.

Ideja "tampon-zone" u istočnoj Ukrajini aktivno se razmatra još od prosinca, i to pod različitim nazivima.

U to je vrijeme predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da su Sjedinjene Američke Države predložile uspostavu "slobodne ekonomske zone" u Donjeckoj i Luhanskoj oblasti, prema kojoj bi se ukrajinske snage povukle.

U Abu Dhabiju je održan trilateralni sastanak ukrajinskog, američkog i ruskog izaslanstva na kojem se raspravljalo o parametrima za završetak rata i budućem pregovaračkom procesu, objavio je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov na društvenoj mreži X.

Uz Umerova, ukrajinsko izaslanstvo činili su Kirilo Budanov, David Arahamija i Sergij Kislitsja. U ime Sjedinjenih Američkih Država konzultacijama su prisustvovali posebni izaslanik Steve Witkoff, Jared Kushner, Josh Gruenbaum te generali Daniel Driscoll i Alexus Grynkewich. Rusku delegaciju činili su predstavnici vojne obavještajne službe i oružanih snaga.

Središnja tema sastanka bili su parametri za okončanje rata te daljnja logika pregovaračkog procesa s ciljem postizanja dostojanstvenog i trajnog mira. Dodatni sastanci zakazani su za sutra, kada će se ukrajinskom timu pridružiti načelnik Glavnog stožera, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Obrambene obavještajne službe Ukrajine, general-pukovnik Vadim Skibicki.

Umerov je naveo kako se nakon svake faze pregovora podnosi izvještaj ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Naglasio je da ukrajinski tim djeluje koordinirano unutar zadataka koje je postavio predsjednik te je spreman raditi u različitim formatima, ovisno o tijeku dijaloga.

Prema Telegram kanalu Ukraine Context, neslužbenom kanalu koji prati rat u Ukrajini i diplomatska zbivanja, današnji pregovori Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dhabiju bili su teški, ali relativno konstruktivni.

Kako navode autori kanala, za razliku od ranijih ruskih izaslanstava, ovaj put se "gotovo nitko od ruskih pregovarača nije pokušavao praviti glupim niti pretvoriti pregovore u lažno predavanje o povijesti".

Na X-u su se pojavile prve snimke sa sastanka Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju. Naime, na videu se može vidjeti susret čelnika američkog, ukrajinskog i ruskog izaslanstva s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammed bin Zayed Al Nahyan u Abu Dhabiju.

Američko izaslanstvo predstavljaju Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, te Steve Witkoff, Trumpov posebni izaslanik za međunarodne pregovore, dok su u ime Ukrajine prisutni Rustem Umerov, ministar obrane, i Kirilo Budanov, šef vojne obavještajne službe.

Trilateralni razgovori između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije, održani danas u Abu Dhabiju, ocijenjeni su produktivnima i nastavit će se sutra, prenosi Sky News. Ovu informaciju potvrdili su i američki i ruski izvori.

Izjava iz Bijele kuće

"Današnji trilateralni sastanak u Abu Dhabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio je produktivan. Razgovori će se nastaviti sutra", rekao je dužnosnik Bijele kuće za američku mrežu NBC News.

Prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS, strane su se također složile da će sutra nastaviti razgovore.

Kanadski premijer Mark Carney odgovorio je na Trumpovu izjavu da Kanada ovisi o SAD-u, ističući kanadske vrijednosti i suverenost. Verbalni sukob doveo je do Trumpovog povlačenja poziva Kanadi.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Abu Dhabi je uputio ukrajinsko izaslanstvo koje sudjeluje na trilateralnom sastanku sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom, na kojem se raspravlja o mogućim koracima prema završetku rata i sigurnosnim pitanjima. Izaslanstvo predvodi Rustem Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine. U delegaciji su i Kirilo Budanov, šef Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane, te David Arahamija, narodni zastupnik i jedan od ključnih političkih pregovarača.

Ukrajinu u Abu Dhabiju predstavljaju i najviši vojni dužnosnici, među kojima je Andrij Hnatov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, kao i Vadim Skibitski, zamjenik načelnika Glavne obavještajne uprave.

U izaslanstvu su i visoki predstavnici predsjedničkog i sigurnosnog sustava: Serhij Kislitsja, prvi zamjenik šefa Ureda predsjednika Ukrajine, Jevhen Ostrjanskij, prvi zamjenik tajnika Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, Oleksandr Poklad, prvi zamjenik šefa Službe sigurnosti Ukrajine, te Oleksandr Bevz, savjetnik Kabineta predsjednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojem je video obraćanju izvijestio o ključnim diplomatskim naporima, stanju na bojišnici, energetskoj krizi i mjerama ekonomske podrške. Poseban naglasak stavio je na trilateralne pregovore o završetku rata koji se održavaju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, o čemu je izvijestio u video poruci na društvenoj mreži X.

Trilateralni pregovori o završetku rata

"Danas imamo mnogo zadataka, uključujući i one naše diplomatske ekipe. Gotovo svakog sata primam izvješća ukrajinskih predstavnika. Trenutačno se nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje su danas ukrajinsko, američko i rusko izaslanstvo. Razgovor je već održan i bio je važan, jer dugo nije bilo ovakvog trostranog formata sastanaka" rekao je.

"Govori se o parametrima završetka rata. Sada bi od Rusije trebali dobiti barem dio odgovora. Najvažnije je da Rusija bude spremna završiti ovaj rat koji je sama započela. Ukrajinski stavovi su jasni. Okvire dijaloga odredio sam za naše izaslanstvo. Delegacija je stalno u kontaktu sa mnom. U pregovorima sudjeluju Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija i Serhij Kislicija" dodao je.

"Sutra će se pregovorima pridružiti i general Hnatov, načelnik Glavnog stožera, kao i predstavnik Glavne obavještajne uprave Skibicki. Što se tiče sadržaja današnjih razgovora, još je prerano donositi zaključke. Vidjet ćemo kako će se razgovori nastaviti sutra i kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne samo Ukrajina želi završiti ovaj rat i postići punu sigurnost, već da se i u Rusiji pojavi slična volja" kazao je ukrajinski predsjednik.

Stanje na bojištu i jačanje obrane

Zelenski je izvijestio i o sastanku s ministrom obrane Fedorovim, na kojem se raspravljalo o situaciji na bojištu i tehnološkim odgovorima. Naveo je da su ruski gubici u prosincu prošle godine iznosili 35.000, što je ocijenio kao vrlo ozbiljnu brojku. Razgovaralo se i o kadrovskim pitanjima u vojsci, s posebnim naglaskom na zračne snage, gdje je pohvalio poboljšanu internu suradnju i analizu pogodaka radi povećanja učinkovitosti sustava.

Rakete za protuzračnu obranu

Zelenski je naložio svom timu da što brže razradi dogovore s partnerima o nabavi raketa za protuzračnu obranu. Spomenuo je pozitivan signal iz razgovora s američkim predsjednikom Trumpom o raketama Patriot PAC-3, ali je istaknuo potrebu za konkretnim isporukama i ubrzanjem logistike.

Energetska kriza i pomoć građanima

Osvrnuo se i na energetsku situaciju, navodeći da svaki dan započinje kriznim sastankom s nadležnim službama. Iako postoje rezultati u obnovi, ukupno stanje ocijenio je vrlo teškim. Kao posebno pogođena područja naveo je Kijev i okolicu, Dnjepropetrovsku, Harkivsku, Zaporišku, Sumsku i Černihivsku oblast te gradove Dnipro i Krivi Rih. Pohvalio je rad Ministarstva unutarnjih poslova na pomoći gradovima, od nabave generatora do uspostave punktova za grijanje, posebno u Kijevu, gdje velik broj zgrada i dalje nema grijanje.

Ekonomska podrška i pomoć radnicima

U razgovoru s premijerkom Julijom Sviridenko dogovoreni su programi za podršku gospodarstvu, uključujući povoljne uvjete za male poduzetnike za nabavu generatora. Donesena je i odluka o izravnoj financijskoj potpori radnicima u servisnim i obnoviteljskim ekipama. Svaki radnik uključen u hitne radove primit će dodatnu isplatu od 20.000 grivnji za siječanj, veljaču i ožujak ove godine, a detalje će objaviti Vlada.

Na kraju obraćanja, Zelenski je zahvalio svim zemljama i čelnicima na pomoći, posebno na energetskim paketima. Izdvojio je Europsku uniju, Italiju, Njemačku, Litvu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Japan i Sjedinjene Američke Države, zahvalivši svima koji su uz Ukrajinu.

Glavna obavještajna uprava Ministarstva obrane Ukrajine (GUR) objavila je procjenu troškova ruskog masovnog zračnog udara izvedenog u noći na 20. siječnja.

>> Opširnije

Francuska mornarica je, djelujući na temelju obavještajnih podataka Ujedinjenog Kraljevstva, jučer u Sredozemnom moru presrela tanker koji je prevozio rusku naftu.

>> Opširnije

Na govor Zelenskog reagirao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.

>> Opširnije

Kremlj je naložio ruskim medijima da Trumpov pokušaj preuzimanja Grenlanda prikažu kao dokaz slabosti Zapada i podjela u NATO-u, koristeći situaciju za vlastitu propagandu i normalizaciju aneksija.

>> Opširnije

Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je kako se nada da će američki predsjednik Donald Trump okončati sukob u Ukrajini kako bi ga mogla nominirati za Nobelovu nagradu za mir. Tu je izjavu dala na konferenciji za medije nakon sastanka s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, prenosi AFP.

"Nadam se da ćemo jednog dana moći dodijeliti Nobelovu nagradu za mir Donaldu Trumpu. Ako uspije pridonijeti postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini, vjerujem da bismo ga mogli nominirati za Nobelovu nagradu za mir", rekla je.

Trump je u četvrtak predstavio svoj "Odbor za mir", inicijativu prvotno osmišljenu za nadzor primirja u Gazi i oporavak tog teritorija. U međuvremenu se inicijativa pretvorila u mehanizam čiji je cilj rješavanje svih vrsta međunarodnih sukoba. Italija je pozvana da se pridruži Odboru, no Meloni je navela da je Trumpu rekla kako se Italija suočava s "ustavnim problemima".

Ruski naftni tanker koji je jučer presrela i zadržala francuska mornarica preusmjeren je u luku Marseille-Fos radi daljnje istrage. Plovilo pod zastavom Komora zaustavljeno je nedugo nakon što je kroz Gibraltarski tjesnac ušlo u Sredozemno more, potvrdio je za Reuters izvor blizak istrazi.

Tanker je presretnut zbog sumnje da plovi pod lažnom zastavom i da pripada takozvanoj moskovskoj "floti u sjeni". Već se nalazi pod europskim sankcijama zbog svoje uloge u omogućavanju trgovine sankcioniranom naftom.

Ukrajinska vojska objavila je da je tijekom noći izvela napad na još jedno rusko skladište nafte. Prema navodima Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, ciljano je skladište Penzanefteprodukt u zapadnoj ruskoj regiji Penza. Nakon napada izbio je požar, no razmjeri štete zasad nisu poznati, prenosi Sky News.

Glavni stožer također je izvijestio o napadima na radarsku postaju na okupiranom Krimu. Uz to, navode da su pogođeni i ruski vojnici u okupiranoj regiji Donjeck te u ruskoj regiji Belgorod. Ovaj napad dio je kontinuiranih ukrajinskih napora usmjerenih na slabljenje ruske infrastrukture za preradu nafte. Ciljanjem takvih postrojenja nastoji se ometati opskrba ruske vojske.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je čelnike EU na oprez u odnosima s Donaldom Trumpom, poručivši da ga ne etiketiraju kao nepredvidivog i da Europa gubi sukobom s Amerikom.

>> Opširnije

Njemački kancelar Merz ne prihvaća Trumpov mirovni plan u trenutnom obliku zbog ustavnih razloga, ali traži nove formate za mir.

>> Opširnije

U Kijevu je 1200 stambenih zgrada i dalje bez grijanja dok se grad bori s energetskom krizom uzrokovanom ruskim napadima, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko, a prenosi Sky News. "Komunalna poduzeća i energetske tvrtke nastavljaju raditi na opskrbi toplinom svih zgrada koje su ostale bez opskrbe grijanjem", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da bi ukrajinska vojska, s obzirom na svoje borbeno iskustvo, mogla postati temelj za buduće ujedinjene oružane snage Europe. Naglasio je da je Ukrajina spremna pridružiti se takvoj strukturi nakon završetka rata, ali je pozvao Europu da već sada pripremi financijske temelje za zadržavanje iskusnog vojnog kadra.

"Iskreno, svi razumiju da danas imamo najveću i najiskusniju vojsku, s pravim borbenim iskustvom - među svim europskim vojskama - jer smo u ratu. Zato bi ukrajinska vojska mogla poslužiti kao temelj za ujedinjene oružane snage Europe. Da bi se to ostvarilo, trebalo bi poduzeti nekoliko koraka, ali mi jednostavno nemamo vremena za njih upravo sada" rekao je u glasovnoj poruci za novinare.

"To uključuje pravne korake, birokratske korake i korake vezane uz osiguravanje izvora financiranja. Nemamo vremena za to jer je naš fokus na prvoj crti bojišnice. Kada rat završi, sigurno bismo se pridružili takvoj strukturi. Što bi Europa mogla učiniti? Ono što smo uvijek govorili - pripremite cijeli financijski temelj sada. Imamo vojsku i nastavit ćemo imati snažnu vojsku. Ali ako želimo imati dodatne snage, znamo da će mnogi ljudi ostati, dok će drugi htjeti tražiti drugačije poslove, drugačiju plaću i drugačiji životni put. Ipak, ne želimo izgubiti njihovo iskustvo" dodaje.

"Da bi se to iskustvo zadržalo, potrebna je snažna dodatna financijska potpora - kako bi se ljudi potaknuli da ostanu u vojsci. To zahtijeva izvore financiranja, a Europa ih svakako može pronaći. To su među temeljnim koracima potrebnim da se osigura ostanak ljudi s iskustvom. Oni će tada prenijeti relevantno znanje, tehnologije, obuku i tako dalje", zaključio je Zelenski.

U ruskom napadu dronom na civilni automobil kod sela Prudianka u Harkivskoj oblasti ubijene su tri osobe, a četiri su ozlijeđene. Vijest je potvrdio načelnik regionalne vojne administracije.

>> Opširnije

SAD i EU predstavili su desetogodišnji plan za prikupljanje 800 milijardi dolara za poslijeratnu obnovu Ukrajine. Cilj je osigurati oporavak i ubrzati put zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.

>> Opširnije

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani kritizirao je izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o Europi.

>> Opširnije

Vojne vježbe koje Danska i njezini NATO saveznici provode na Grenlandu nastavit će se i tijekom 2026. godine, potvrdilo je dansko ministarstvo obrane. Operacija, čiji je cilj jačanje sigurnosti u regiji pod danskom kontrolom, pokrenuta je ranije ovog mjeseca usred prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripojenju otoka, što je rezultiralo slanjem vojnog osoblja iz nekoliko europskih zemalja na to arktičko područje.

Prema danskom ministarstvu obrane, vježbe će se nastaviti i u nadolazećim tjednima. U priopćenju se dodaje kako su i druge članice NATO-a izrazile interes za raspoređivanje izvidničkih timova na Grenland, a njihov se dolazak očekuje tijekom godine.

Slanje postrojbi na obuku u druge zemlje članice uobičajena je praksa unutar NATO-a, a saveznici, uključujući SAD, godinama se zalažu za jačanje zajedničkih vježbi u blizini Arktičkog kruga. Sjedinjene Američke Države imaju oko 150 vojnika stacioniranih u svojoj svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadnom Grenlandu.

Vlasti u Kijevu oglasile su zračnu uzbunu danas u 16:47 sati, upozoravajući na moguće ruske napade, prenosi Kyiv Post. Prema informacijama s lokalnih kanala, uzbuna je pokrenuta zbog polijetanja dva ruska MiG-a 31. Ti su zrakoplovi poznati po tome što mogu nositi hipersonične balističke rakete Kh-47M2 Kinžal, koje zbog svoje maksimalne brzine od oko 12.350 km/h, stanovništvu ostavljaju vrlo malo vremena za pronalazak skloništa.

Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Elon Musk narugao se novom projektu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Odboru za mir (Board of peace).

>> Opširnije

Nakon Trumpovih prijetnji NATO-u, Europa se suočava s pitanjem može li se sama obraniti od Rusije.

>> Opširnije

U tjednu u kojem je američki predsjednik Donald Trump potresao zapadni poredak, počela se nazirati nova, nestabilna era, piše Politico u opsežnoj analizi situacije.

>> Opširnije

Irski potpredsjednik vlade Simon Harris upozorio je da razgovor o carinama vjerojatno nije završen, unatoč povlačenju prijetnji od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Europa se ovog tjedna, prema njegovim riječima, "izvanredno približila" ekonomskoj katastrofi nakon što je Trump zaprijetio uvođenjem carina šest država EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norvešku zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda.

Američki predsjednik povukao je prijetnju u srijedu navečer u Davosu, nakon objave "okvirnog sporazuma" o sigurnosti na Arktiku. Unatoč tome, Harris je izjavio kako bi bilo "nerazumno" pretpostaviti da Donald Trump neće ponovno zaprijetiti carinama tijekom svog mandata.

Harris smatra da "temeljna pitanja zabrinutosti" i dalje postoje te je upozorio da je cijela situacija "poziv na buđenje" za Europu. "Vidjeli smo situaciju u kojoj je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju nametnuta prijetnja dodatnih carina državama članicama Europske unije, i doista, po prvi put, spajanje trgovinskih carina sa suverenitetom i teritorijem", rekao je.

Govoreći novinarima u Dublinu, Harris je otkrio da je od dužnosnika u Ministarstvu financija zatražio provedbu ekonomskog "planiranja scenarija". Također je ponovio ono što se moglo čuti tijekom tjedna u Davosu - da EU treba "stvarno ubrzati akcije kako bi postala samostalnija" u obrambenom i gospodarskom smislu.

Harris je branio pristup Europske unije obrani Grenlanda od američkih prijetnji, osvrnuvši se na oštre riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Na summitu Svjetskog ekonomskog foruma, Zelenski je rekao da "Europa izgleda izgubljeno" i da se još uvijek ne zna obraniti. "Imam veliko poštovanje prema predsjedniku Zelenskom, sigurno ne mislim da se to dogodilo", komentirao je Harris.

Pregovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Američkih Država vratili su se na početnu točku, tjedan dana nakon sastanka ključnih predstavnika u Washingtonu. "Vratili smo se tamo gdje smo bili prije tjedan dana", izjavila je Naaja Nathanielsen, grenlandska ministrica gospodarstva, trgovine i mineralnih resursa.

U razgovoru za CNN, Nathanielsen je pojasnila kako je Grenland spreman razmotriti različite mogućnosti kako bi udovoljio američkim željama, no isključuje odricanje od suvereniteta. "Mislim da smo se vratili na istu poziciju - da smo spremni razmotriti mnogo različitih mogućnosti kako bismo udovoljili svim željama američke strane, osim, naravno, odricanja od suvereniteta", rekla je.

Izrazila je zadovoljstvo što se čini da su SAD odustale od ideje stjecanja suvereniteta i vratile se pregovorima. "Zaista sam sretna što se čini da su SAD promijenile svoju perspektivu o stjecanju suvereniteta nad Grenlandom, i umjesto toga se vraćaju za pregovarački stol", kazala je Nathanielsen. "Mislim da je to pravo mjesto. Mislim da možemo postići mnogo sporazuma zajedno."

Izjave ministrice uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Trump ovog tjedna rekao da neće koristiti vojnu silu za preuzimanje kontrole nad Grenlandom. Prema njezinim riječima, Grenland je oduvijek bio spreman razgovarati o jačanju američke nacionalne sigurnosti kroz "neku vrstu pristupa, u jednom ili drugom obliku".

U međuvremenu, danska premijerka Mette Frederiksen danas boravi na Grenlandu, gdje razgovara s grenlandskim premijerom Jens-Frederikom Nielsenom.

Predsjednik Zelenski sastao se s Donaldom Trumpom u Davosu. Razgovarali su o protuzračnoj obrani, sigurnosnim jamstvima spremnim za potpis te financiranju obnove Ukrajine, uključujući i Donbas.

>> Opširnije

Ukrajina je oštro odgovorila nakon što je Mađarska kasno sinoć javno kritizirala predsjednika Volodimira Zelenskog. Ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha reagirao je na društvenim mrežama na komentare mađarskog premijera Viktora Orbana te na njegove dodatne izjave koje je dao medijima.

U svojoj je objavi Sybiha poručio: "Vaš gospodar u Moskvi neće trajati 100 godina čak i da ste mu spremni donirati sve organe."

Ova razmjena uslijedila je nakon što je Orban ponovio svoje protivljenje podršci Ukrajini, kako u ratu tako i u njezinim naporima za pridruživanje Europskoj uniji. Mađarski premijer dugo je bio najpouzdaniji i najglasniji pristaša Rusije unutar EU te se dosljedno protivio Ukrajini i kritizirao njezinu borbu protiv ruske agresije.

Energetska situacija u Ukrajini "značajno" se pogoršala nakon nedavnih ruskih zračnih napada, a nekoliko elektrana je na hitnim popravcima, priopćio je ukrajinski mrežni operator Ukrenergo, prenosi The Guardian.

U priopćenju se dodaje da su u većini regija zemlje na snazi izvanredna isključenja struje. Iz tvrtke se nadaju da će popravci biti dovršeni "u bliskoj budućnosti".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je kako je proširio pregovarački tim za trilateralne razgovore, dodavši u njega više vojnih predstavnika. "Naš tim će biti ondje. Proširio sam sastav tima. Naravno, izaslanstvo će voditi Umerov. Tamo će biti i Budanov te Arakhamia. Svakako će biti uključen i general Hnatov. Zatražio sam od Ivašenka da s Hnatovom pošalje i Skibitskog, kako bismo imali predstavnike vojne obavještajne službe. Pridružit će nam se i diplomati. Gospodin Kyslytsya će biti ondje. Pridružit će se još nekoliko ljudi", rekao je Zelenski.

"Što se tiče mandata s kojim tim odlazi, siguran sam da ga svi razumiju. Ali dogovorili smo se da ćemo telefonski razgovarati oko 15-16 sati (GMT) o tome što će pregovori obuhvatiti, što očekujemo te o čemu se može, a o čemu ne može razgovarati", dodao je.

"Što se tiče naših europskih partnera, uvijek uključujem Europu, uvijek podržavam njihovo sudjelovanje. Današnji i sutrašnji sastanci bit će trilateralni: Ukrajina, Amerika, Rusija. A nakon toga, Europljani će svakako dobiti našu povratnu informaciju", zaključio je ukrajinski predsjednik, prenose ukrajinski novinari.

Naftni tanker koji je pod sankcijama zbog uloge u prijevozu ruske nafte našao se u ozbiljnim problemima u Sredozemnom moru, nedaleko od obale Alžira, te trenutačno nekontrolirano pluta, pokazuju podaci o kretanju brodova koje je prikupio Bloomberg.

>> Opširnije

Danska premijerka Mette Frederiksen sletjela je u Nuuk na Grenlandu, gdje će održati razgovore s čelnikom tog teritorija, Jensom-Frederikom Nielsenom. Očekuje se da će ga Frederiksen izvijestiti o svojim ranijim razgovorima s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, u sklopu nastojanja da se pronađe rješenje usred kontinuiranog interesa Donalda Trumpa za to područje.

U svojim izjavama tijekom posljednjih 48 sati, i Frederiksen i Nielsen opetovano su istaknuli da su teritorijalni integritet i suverenitet točke o kojima se ne pregovara u bilo kakvim razgovorima sa SAD-om. Istodobno su naveli da su otvoreni za razgovore o jačanju sigurnosti u arktičkoj regiji.

Zasad nije posve jasno kakav je dogovor Trump imao na umu kada je u srijedu navečer, nakon sastanka s Rutteom, promijenio svoj stav o Grenlandu. Njegova kasnija objašnjenja nisu pružila mnogo detalja o tome što bi novi sporazum s Danskom i NATO-om zapravo mogao uključivati.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni domaćin je njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu koji je danas doputovao u Rim na novu rundu talijansko-njemačkih vladinih konzultacija. Merz je stigao izravno iz Bruxellesa, a pridružilo mu se i deset ministara kako bi s talijanskim kolegama razgovarali o gospodarskoj suradnji, rješavanju ilegalnih migracija i reformi EU radi veće konkurentnosti.

Dvije zemlje također žele surađivati na osiguravanju svojih opskrbnih lanaca sirovinama. Uoči neformalnog sastanka čelnika o konkurentnosti sljedećeg mjeseca, neki stručnjaci vide ovo partnerstvo Rima i Berlina kao potencijalni novi moćni par u Europskoj uniji.

Tijekom svog govora u Davosu u četvrtak, Merz je rekao da s Meloni radi na "formuliranju niza prijedloga" o tome kako bi se EU trebala promijeniti kako bi se suočila s prekomjernom birokracijom koja, prema njihovom viđenju, koči "brzu i dinamičnu Europu". Najavljeno je da će se dvoje čelnika obratiti javnosti na konferenciji kasnije poslijepodne.

Francuska organizira sastanak sa zemljama G7, nordijskim i baltičkim državama radi koordinacije potpore ukrajinskoj energetskoj mreži uništenoj u ruskim napadima. Francuska šalje generatore i struju.

>> Opširnije

Tijekom jučerašnjeg govora na Svjetskom ekonomskom forumu Volodimir Zelenski više je puta kritizirao europske saveznike, optužujući ih za neaktivnost i odugovlačenje kada je riječ o obrani i sigurnosti.

Sada je stigao i odgovor britanske vlade.

Glasnogovornika Downing Streeta upitali su o tvrdnjama da su saveznici Kijeva slabi i neodlučni, na što je odgovorio:

"Kako se približava četvrta godišnjica invazije, razumijemo i dijelimo frustraciju predsjednika Zelenskog zbog nastavka ovog barbarskog rata. Ujedinjeno Kraljevstvo uvijek je poduzimalo odlučne korake po pitanju Ukrajine, uključujući vodeću ulogu u Koaliciji voljnih. Obvezali smo se na 1.2 milijarde funti bilateralne i humanitarne pomoći. Dok diplomacija traje, stojimo uz Ukrajinu kako bismo osigurali njezinu obranu."

Na dodatno pitanje smatra li Keir Starmer da Europa mora učiniti više, glasnogovornik je dodao:

"Premijer je jasan u širem smislu: Europa mora pojačati angažman u području obrane i sigurnosti. Ključni akter je Putin, koji bi rat mogao odmah završiti."

Europska komisija šalje 447 hitnih agregata kako bi se obnovila opskrba električnom energijom u bolnicama, skloništima i drugim ključnim službama, nakon ruskih napada na sustave grijanja i elektrane diljem Ukrajine ranije ovog mjeseca, zbog kojih su ljudi ostali u hladnim domovima.

Komisija navodi da je milijun Ukrajinaca trenutačno bez struje, vode i grijanja.

Ukrajinu čini posebno ranjivom široka rasprostranjenost višekatnih stambenih zgrada koje ovise o centralnom grijanju.

Najgore je pogođen glavni grad Kijev, gdje je gotovo 6000 stambenih zgrada ostalo bez grijanja. Za mnoge je izostanak tekuće vode značio da kod kuće nisu mogli kuhati niti koristiti toalet.

Vlasti su postavile hitne šatore u kojima su se građani mogli ugrijati i napuniti mobitele. Mnogi su bili prisiljeni kuhati na otvorenoj vatri ispred svojih zgrada.

Stiže još informacija o trilateralnim razgovorima Ukrajine, Rusije i SAD-a koji se danas održavaju u Abu Dhabiju.

Prema informacijama Sky Newsa iz ukrajinskih izvora, trenutačno se odvijaju neformalni sastanci. Pravi pregovori trebali bi započeti večeras.

Očekuje se da će to biti prvi izravni trilateralni mirovni razgovori od početka ruske agresije na Ukrajinu.

Volodimir Zelenski jučer je najavio sastanak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, dok je Kremlj sudjelovanje Rusije potvrdio tijekom noći.

Kijev je objavio da u Abu Dhabi šalje glavnog pregovarača Rustema Umerova te šefa ureda predsjednika Kyryla Budanova.

Moskva je, s druge strane, priopćila da će rusko izaslanstvo predvoditi admiral Igor Kostjukov, na čelu tima visokih dužnosnika ministarstva obrane.

Zelenski je danas potvrdio da će se u Abu Dhabiju razgovarati i o teritorijalnim pitanjima.

Ona i dalje predstavljaju jednu od glavnih zapreka, budući da Rusija zahtijeva da Ukrajina prepusti 20% teritorija istočne Donjecke oblasti koji je još uvijek pod kontrolom Kijeva.

Zelenski je odbio odustati od teritorija koje je Ukrajina, uz visoku cijenu i velike žrtve, uspješno obranila tijekom posljednjih godina.

Moskva postavlja povlačenje ukrajinske vojske iz Donbasa kao uvjet za mir, uoči ključnih pregovora s Kijevom i SAD-om u Abu Dhabiju.

>> Opširnije

Četiri osobe, uključujući petogodišnje dijete i njegovog 32-godišnjeg oca, poginule su u noćašnjem ruskom napadu na istoku Ukrajine, objavila je jutros Državna služba za izvanredna stanja.

>> Opširnije

Dok se čeka više informacija o današnjim sastancima u Abu Dhabiju, evo pregleda nedavnih razgovora o završetku rata u Ukrajini:

Rijad, ožujak 2025.

Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o pomorskom prekidu vatre u Crnom moru, u odvojenim sporazumima sa SAD-om, nakon trodnevnih razgovora u Saudijskoj Arabiji.

Istanbul, svibanj 2025.

Izaslanstva Ukrajine i Rusije dogovorila su razmjenu po 1000 ratnih zarobljenika, nakon prvih izravnih razgovora dviju strana od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu.

Anchorage, kolovoz 2025.

Na prvom susretu od 2018. Donald Trump i Vladimir Putin rukovali su se na Aljasci, no stvarnog pomaka prema miru nije bilo.

Govoreći novinarima nakon razgovora, Putin je rekao da je postignut neodređen "dogovor", ali je naglasio da se prije mira moraju ukloniti "temeljni uzroci" sukoba.

Ženeva, studeni 2025.

Američki i ukrajinski pregovarači sastali su se u Švicarskoj na razgovorima o mirovnom planu od 28 točaka, iza kojeg stoji SAD.

Nakon što su neki prvotni nacrt kritizirali kao previše naklonjen Kremlju, izrađen je ažurirani mirovni okvir. Zelenski je rekao da on uključuje "signale da tim predsjednika Donalda Trumpa čuje naše stavove".

Moskva, prosinac 2025.

Kremlj je objavio da pet sati razgovora između Putina i Trumpova glavnog pregovarača Stevea Witkoffa nije donijelo proboj, jer su dijelovi novog mirovnog plana ostali neprihvatljivi Moskvi, osobito oni vezani uz teritorij.

Berlin, prosinac 2025.

Sastanak europskih dužnosnika i izaslanstva iz Kijeva rezultirao je američkom ponudom sigurnosnih jamstava nalik onima u NATO-u, dok je Zelenski prvi put dao do znanja da bi mogao "napraviti kompromis" oko ambicija za članstvo u NATO-u u zamjenu za snažna jamstva.

Miami, prosinac 2025.

Neposredno prije Božića američki i ukrajinski izaslanici u Miamiju su usklađivali stajališta o američkom mirovnom planu od 20 točaka, dok su se američki dužnosnici istodobno sastali i s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevom.

Mar-a-Lago, prosinac 2025.

Zelenski i Trump sastali su se u predsjednikovu resortu na Floridi, gdje je ukrajinski predsjednik rekao da su razgovori o revidiranom mirovnom planu "gotovi gotovo 95%".

Davos, siječanj 2026.

Zelenski je izjavio da su mirovni razgovori stigli do "posljednjeg kilometra" nakon sastanka s Trumpom na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je rekao da su postigli dogovor o poslijeratnim sigurnosnim jamstvima.

Ukrajina se maksimalno angažirala i pokazala spremnost na suradnju dok Bijela kuća Donalda Trumpa predvodi napore za postizanje mira, analizira BBC.

Mora tako postupati: bez američke potpore ne može se obraniti od ruske agresije, pa joj je ključno zadržati predsjednika Trumpa na svojoj strani.

Naravno, Ukrajinci iskreno žele i kraj borbi. Iz perspektive Kijeva, ovi prvi trilateralni razgovori zato predstavljaju svojevrsni prijelomni trenutak.

U fokusu će biti američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu – i, kako kaže Volodimir Zelenski, prilika da se vidi je li Moskva doista ozbiljna kad govori o miru ili samo igra igru.

Ukrajina sumnja u ovo drugo. Nakon gotovo četiri godine rata punog opsega, ruski raketni i bespilotni napadi ponovno se pojačano usmjeravaju na civilnu energetsku infrastrukturu.

Usred surove zime Vladimir Putin pokušava slomiti Ukrajinu hladnoćom.

No u pregovorima je zasad najveća javna zapreka i dalje pitanje teritorija, odnosno ruski zahtjev da joj se prepuste područja koja nije uspjela osvojiti na bojištu.

Političari često govore o crvenim linijama. No linija Ukrajine u istočnoj regiji Donbas jedna je koju Zelenski, kako odlučno poručuje, neće prijeći.

U noći na 23. siječnja, napad dronom izazvao je požar u skladištu goriva u ruskom gradu Penzi. Ruski dužnosnici tvrde da su presreli više dronova, a da su krhotine jednog uzrokovale požar.

>> Opširnije