JUTRA pružaju jedinstvenu priliku za optimiziranje rada mozga tijekom ostatka dana. Ono što radimo ili ne radimo u prvih 60 do 90 minuta nakon buđenja može utjecati na raspoloženje i kognitivne sposobnosti u satima koji slijede.

Mnogi, često nesvjesno, sabotiraju vlastiti mozak već prije 9 sati ujutro i pitaju se zašto se ne mogu koncentrirati ili su stalno pod stresom, tvrdi neuroznanstvenica Patricia Schmidt. Ističe da je i sama nekoć prakticirala sljedećih pet navika, ali ih je prestala čim je shvatila kako utječu na mozak.

1. Provjeravanje mobitela odmah nakon buđenja

Mnogi posegnu za mobitelom u prvih nekoliko minuta nakon buđenja, no to može poremetiti prirodni jutarnji porast kortizola koji priprema organizam za dan.

"Ako se u tom osjetljivom razdoblju odmah izložimo porukama, vijestima i društvenim mrežama, unosimo dodatne stresore i remetimo prirodni sustav pripreme tijela. Umjesto toga, preporučuje se pričekati barem 45 minuta prije provjeravanja mobitela kako bi se tijelo moglo prirodno razbuditi", objašnjava Schmidt za YourTango.

2. Preskakanje jutarnjeg izlaganja svjetlu

Prirodno svjetlo ima snažan utjecaj na unutarnji biološki sat. Kada jutarnja svjetlost uđe u oči, pokreće niz procesa koji podržavaju budnost, regulaciju raspoloženja i kvalitetu sna sljedeće noći.

Schmidt ističe: "Nedostatak svjetla ujutro može dovesti do osjećaja tromosti tijekom dana i lošijeg sna navečer. Preporučuje se izlaganje prirodnom svjetlu što je prije moguće nakon buđenja, idealno unutar prvih 30 minuta, barem desetak minuta dnevno."

3. Odmah započinjanje s dubokim, zahtjevnim radom

Neki odmah nakon buđenja kreću s intenzivnim radom kako bi iskoristili jutarnji mir, no u tom trenutku mozak još uvijek prolazi kroz stanje pospanosti u kojem su razmišljanje i donošenje odluka oslabljeni.

"Mozak se budi postupno i treba mu vremena da dosegne punu razinu fokusa. Bolje je najprije dopustiti tijelu i umu da se razbude, uz svjetlo, izbjegavanje ekrana i lagano kretanje, pa tek potom započeti zahtjevnije zadatke", savjetuje Schmidt.

4. Konzumiranje slatkog doručka

Slatki doručci, poput kruha s džemom ili zaslađenih žitarica, mogu izazvati nagli porast šećera u krvi, a potom i njegov pad nekoliko sati kasnije.

"Takve oscilacije utječu i na mozak, koji koristi glukozu kao izvor energije, što može dovesti do pada koncentracije i energije. Umjesto toga, preporučujem doručak bogat proteinima, koji podržava stabilnu energiju, bolju kognitivnu učinkovitost i dulji osjećaj sitosti", navodi neuroznanstvenica.

5. Preskakanje unosa tekućine

"Nakon više sati bez tekućine, tijelo je ujutro blago dehidrirano. Budući da su i mozak i tijelo velikim dijelom sastavljeni od vode, čak i blaga dehidracija može negativno utjecati na raspoloženje i mentalne sposobnosti. Dakle, odmah nakon buđenja popijte čašu vode, otprilike 250 do 350 mililitara, kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina", napominje Schmidt.

Ovih pet navika može se činiti beznačajnima, ali se njihov učinak zbraja. "Jutarnja rutina može postaviti temelje za uspješan dan ili ga, suprotno tome, otežati. Ono što činimo u prvih sat do sat i pol nakon buđenja utječe na koncentraciju, energiju, raspoloženje i čak kvalitetu sna sljedeće noći, zbog čega male promjene mogu imati velik učinak", zaključuje neuroznanstvenica.