NAŠA tijela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili. Urolog dr. Mutahar Ahmed uspoređuje tijelo s automobilom kako bi naglasio važnost prevencije.

"Nećete valjda čekati da se iz motora počne dimiti i tek onda promijeniti ulje, zar ne? Ista je stvar i s vašim organima", ističe on za Parade. Studija provedena u Velikoj Britaniji 2023. na više od 5500 ljudi pokazala je da gotovo 20 posto ispitanika ima barem jedan organ koji ubrzano stari.

Nažalost, to može povećati rizik od smrti. No, taj ishod nije neizbježan, a razumijevanje koji su dijelovi tijela podložniji bržem starenju ključan je korak u preuzimanju kontrole nad vlastitim zdravljem.

Liječnici otkrili koji organ najbrže stari

Prema mišljenju stručnjaka, bubrezi su organ koji može starjeti brže od ostalih, što predstavlja značajan zdravstveni problem.

"Bubrezi su glavni sustav za filtriranje u tijelu, a svaki dan pročiste gotovo 190 litara krvi", objašnjava dr. David A. Taub, direktor urološke onkologije na Institutu za rak Lynn. "Oni uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine, uravnotežuju ključne minerale poput natrija i kalija, pomažu u regulaciji krvnog tlaka, aktiviraju vitamin D za zdravlje kostiju i proizvode hormone koji potiču stvaranje crvenih krvnih stanica."

Znanstvena zajednica još uvijek pokušava precizno utvrditi zašto bubrezi stare brže od drugih organa. "Ne znamo zašto se to događa", priznaje dr. Samir Parikh, voditelj odjela za nefrologiju na UT Southwestern. Njegov tim nedavno je objavio studiju s teorijom da se trošenje bubrega može otkriti mjerenjem oštećenja "baterija" koje pokreću funkcije u našim stanicama.

"Te 'baterije' su naši mitohondriji", kaže dr. Parikh. "Mitohondriji sadrže vlastiti genetski kod i smatramo da se to trošenje upisuje u mitohondrijsku DNK na način koji oštećuje funkciju bubrežnih stanica." Ova teorija nudi nadu jer, kako dodaje, "otvara mogućnost mjerenja trošenja prije nego što postane medicinski problem, a potencijalno i intervencije za popravak DNK koda".

Drugi liječnici, poput dr. Tauba, ističu da su bubrezi jedan od "metabolički najaktivnijih organa u tijelu" te da njihov neprestani rad pridonosi bržem starenju. "Bubrezi svakoga dana desetak puta profiltriraju cjelokupnu zalihu krvi, izlažući svoje osjetljive strukture toksinima, oscilacijama krvnog tlaka i oksidativnom stresu", pojašnjava dr. Taub.

Dodaje da uobičajena stanja poput visokog krvnog tlaka, povišenog šećera u krvi i pretilosti mogu izravno oštetiti bubrege. Dr. Ahmed se slaže i napominje da bubrezi sporije stare kod osoba bez tih bolesti. "Za razliku od nekih organa, bubrezi imaju i ograničenu sposobnost regeneracije; jednom izgubljene jedinice za filtriranje, zvane nefroni, ne mogu se zamijeniti", zaključuje dr. Taub.

Što se događa u tijelu dok bubrezi stare?

Starenje bubrega podrazumijeva postupno slabljenje njihove sposobnosti filtriranja, što se događa s vremenom. "S godinama se broj nefrona prirodno smanjuje, a krvne žile koje ih opskrbljuju mogu otvrdnuti", kaže dr. Ahmed. To smanjenje čini bubrege manje učinkovitima, usporedivo sa začepljenim filterom za kavu. "I dalje radi, ali ne tako dobro kao prije", slikovito objašnjava.

Kako bubrezi gube na učinkovitosti, otpadne tvari mogu se nakupljati u krvi. "Tijelo može zadržavati višak tekućine i soli, što može uzrokovati oticanje i visok krvni tlak. Također se može poremetiti ravnoteža minerala u krvi, što može utjecati na druge organe i sustave", upozorava dr. Ahmed.

Ipak, starenje bubrega je prirodan proces. "Počevši od 30-ih i 40-ih godina života, funkcija bubrega može se svake godine pomalo smanjivati, u prosjeku oko 1 posto ili manje kod zdravih ljudi. Mnogi i u 70-im ili 80-im godinama imaju sasvim adekvatnu funkciju bubrega", kaže dr. Ahmed.

Problem je što ni normalno starenje ni stvarna bolest bubrega često ne daju jasne simptome. "Zapravo, devet od deset Amerikanaca kojima je dijagnosticirana bolest bubrega nije imalo nikakve značajne simptome prije dijagnoze. Najlakši način da provjerite zdravlje svojih bubrega jest da poznajete svoje zdravstvene pokazatelje - krvni tlak, šećer u krvi i je li vaša težina previsoka za vašu građu", ističe dr. Parikh.

Ako ste zabrinuti, razgovarajte s liječnikom. S napredovanjem bolesti mogu se pojaviti simptomi poput umora, problema s koncentracijom i spavanjem, suhe kože koja svrbi, češćeg mokrenja te oticanja nogu i gležnjeva.

Što možete poduzeti?

"Dobra je vijest da se na starenje bubrega, iako je donekle neizbježno, može uvelike utjecati", poručuje dr. Taub. Stručnjaci predlažu tri ključna koraka.

Prvo, kontrolirajte krvni tlak i šećer u krvi. Hipertenzija i dijabetes vodeći su uzroci bolesti bubrega. "Tijekom vremena, oni mogu oštetiti osjetljive krvne žile u bubrezima. Održavanje tih vrijednosti u zdravom rasponu najvažnija je stvar koju možete učiniti za svoje bubrege", naglašava dr. Ahmed.

Drugo, hranite se uravnoteženo. Dr. Taub preporučuje prehranu poput mediteranske ili DASH dijete, bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mahunarkama. "Ove dijete smanjuju upalu, snižavaju krvni tlak i smanjuju proizvodnju otpadnih tvari koje bubrezi moraju filtrirati. Održavanje unosa natrija ispod 2300 mg dnevno pomaže u zaštiti bubrega od štetnih učinaka visokog krvnog tlaka", objašnjava.

Treće, pijte dovoljno tekućine. "Pijenje dovoljno vode pomaže bubrezima da izbace natrij i toksine iz tijela. Zamislite to kao pomoć pri ispiranju filtera. Ciljajte na oko 1.5 do 2 litre dnevno, no to može varirati ovisno o individualnim potrebama", savjetuje dr. Ahmed.