POVRATKOM u Bijelu kuću, predsjednik Donald Trump pokazao je promjenjiv stav prema Tajvanu.

Takav pristup, uoči ovotjednog sastanka na vrhu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, otvara pitanje hoće li američki vođa biti spreman smanjiti potporu otočnoj demokraciji koju Peking smatra svojom odmetnutom pokrajinom, piše AP.

Iako je Trump u prosincu odobrio paket naoružanja za Tajvan vrijedan 11 milijardi dolara, što je najveća prodaja oružja tom otoku u povijesti, isporuka još nije započela. Trump je čak priznao da je o tome razgovarao s Xijem. Usto se žalio da je Tajvan "ukrao" američke poslove u industriji poluvodiča te je pozvao Taipei da plati Sjedinjenim Državama za zaštitu.

Istovremeno, Trump je prijetnjama visokim carinama poticao Taipei na velika ulaganja u američku proizvodnju poluvodiča, kao i na kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina i sirove nafte u vrijednosti od više milijardi dolara.

Tijekom razgovora s novinarima u Ovalnom uredu danas, predsjednik je rekao kako očekuje da će ga Xi tražiti da se suzdrži od naoružavanja Tajvana.

"Vodit ću taj razgovor s predsjednikom Xijem", izjavio je Trump o snažnom protivljenju Kine američkoj isporuci oružja Tajvanu. "Predsjednik Xi bi volio da to ne radimo i o tome ćemo razgovarati."

Trumpova retorika potaknula je nagađanja u Pekingu, Taipeiju i Washingtonu o američkoj predanosti obrani otoka te o tome bi li se republikanskog predsjednika moglo uvjeriti da ublaži dugogodišnji američki stav. Pristaše Tajvana strahuju da će se Taipei naći "na meniju" tijekom razgovora Trumpa i Xija, upozorava umirovljeni kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomery.

"Brine me što imamo transakcijskog predsjednika te što bi se mogla pojaviti transakcijska prilika, a to bi za nas predstavljalo izazov", rekao je Montgomery, danas član Zaklade za obranu demokracija, washingtonskog think-tanka koji se zalaže za snažnu američku potporu Tajvanu.

Rubio: Američka politika se nije promijenila

Kinezi su dali do znanja da Tajvan namjeravaju postaviti kao središnju temu razgovora. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi spomenuo je Tajvan tijekom razgovora s državnim tajnikom Marcom Rubiom uoči putovanja te je pozvao Sjedinjene Države da "donose ispravne odluke" o svojoj politici prema otoku kako bi se očuvala "stabilnost" između dviju nacija, stoji u priopćenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

No, Rubio je poručio da se američka politika nije promijenila. "Ne želimo vidjeti nikakvu prisilnu promjenu situacije", rekao je novinarima u Rimu u petak, dodavši da bi to "destabiliziralo svijet". Napomenuo je da Tajvan neće biti "glavna tema našeg putovanja, ali će se o njoj svakako razgovarati."

Dužnosnici Bijele kuće ističu da je Trump, koji je u studenom odobrio i 330 milijuna dolara za dijelove za zrakoplove tajvanskoj vojsci, već u prvoj godini svog drugog mandata odobrio više vojne prodaje Tajvanu nego što je demokratski predsjednik Joe Biden odobrio u svoje četiri godine mandata, s oko 8.4 milijarde dolara.

Trumpova administracija vršila je pritisak na Tajvan da poveća izdatke za obranu, a u petak su tamošnji zastupnici nakon višemjesečne blokade odobrili 25 milijardi dolara za kupnju oružja. To je znatno manje od prijedloga od 40 milijardi dolara koji je prošle godine iznio tajvanski predsjednik Lai Ching-te. Visoki dužnosnik Trumpove administracije, koji je s novinarima razgovarao pod uvjetom anonimnosti sukladno pravilima Bijele kuće, izjavio je kako je razočaravajuće što parlament nije u potpunosti odobrio Laijev prijedlog.

Tajvanski vladini dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog kineske retorike uoči sastanka, iako su ih Rubijevi odmjereni komentari donekle umirili.

"(Kina) bi mogla pokušati izvesti neke manevre tijekom razgovora, ali SAD je više puta, javnim i privatnim kanalima, ponovio da njegova politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena", rekao je novinarima Tsai Ming-yen, glavni direktor Ureda za nacionalnu sigurnost.

Xijev cilj: Oslabiti veze SAD-a i Tajvana

Stručnjaci za Kinu kažu da je ključno pitanje koliko će daleko Xi pokušati ići u nastojanju da Trumpa približi stajalištu Pekinga. Kina samoupravni Tajvan smatra odmetnutom pokrajinom koju, ako je potrebno, namjerava pripojiti i silom. Zemljama s kojima ima diplomatske odnose zabranjuje formalne veze s Taipeijem. Od uspostave diplomatskih odnosa s Kinom 1979. godine, SAD je uspijevao djelovati unutar okvira zahtjeva Pekinga, istovremeno održavajući neslužbenu potporu Tajvanu i opskrbljujući ga oružjem.

U sklopu američke politike "strateške dvosmislenosti" prema Tajvanu, Washington priznaje stav Pekinga da je Tajvan dio Kine, ali ga izričito ne podržava. SAD također povijesno navodi da "ne podržava" neovisnost Tajvana i protivi se jednostranim promjenama statusa quo između Tajvana i Kine.

Analitičari smatraju da bi Xi mogao pokušati nagovoriti Trumpa - koji je već pokazao spremnost da pomiče granice tradicionalne diplomacije - da oslabi veze s Tajvanom ograničavanjem prodaje američkog oružja ili neslužbenim zabranama posjeta visokih američkih dužnosnika otoku. U veljači je Trump natuknuo da je prekršio dugogodišnju američku politiku i konzultirao se s Xijem o prodaji oružja Tajvanu.

"Čak i ako ne vidimo nešto dramatično poput formalne promjene deklarativne politike, ovaj put uvijek postoji rizik da predsjednik Trump iznese neku nepromišljenu primjedbu, s obzirom na to da on nije netko tko nužno cijeni nijanse dugogodišnjeg političkog jezika", rekla je Patricia Kim iz projekta Assessing China pri Institutu Brookings u Washingtonu.

Spor Japana i Kine u drugom planu

Nagađanja o snazi Trumpove predanosti Tajvanu potaknuo je i spor između američkog saveznika Japana i Kine. U studenom je japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila da bi kineski napad na Tajvan bio zabrinjavajući za regiju i mogao predstavljati "situaciju koja ugrožava opstanak" Japana, što bi zahtijevalo upotrebu sile.

Trump je istog mjeseca razgovarao i s Takaichi i s Xijem, no o samom sporu uglavnom je šutio.

"Znam da imaju pomalo napet odnos", rekao je Trump u ožujku prilikom susreta s Takaichi. Uz to, Trumpova potpora Tajvanu našla se na meti kritika nakon što u američkoj Nacionalnoj obrambenoj strategiji za 2026. otok nije izravno spomenut.

Najbolji scenarij za Tajvan

Jedan od aduta Tajvana je njegov snažan sektor poluvodiča, najveći na svijetu, o kojem SAD ovisi kako bi zadržao prednost u utrci naprednih tehnologija protiv Kine.

"Trump barem shvaća ulogu koju Tajvan ima u gospodarskom rastu SAD-a", rekao je Lev Nachman, profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Tajvanu. "Stoga mislim da je to svojevrsna svijetla točka u razmišljanju da se ništa drastično neće promijeniti u politici prema Tajvanu."

Iako je Trump poznat po svojoj transakcijskoj prirodi, njegova administracija teške aspekte odnosa SAD-a i Kine nije smatrala "zamjenjivim" pitanjima kojima se može trgovati, rekao je Edgard Kagan, bivši visoki dužnosnik State Departmenta koji je na pitanjima istočne Azije radio i pod Trumpom i pod Bidenom.

"Predsjednik razumije utjecaj. Moje iskustvo s njim na sastancima je da ima vrlo istančan osjećaj kako ga iskoristiti", rekao je Kagan, sada voditelj Katedre za kineske studije u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "Stoga mislim da je ideja o trgovini u kojoj bi predsjednik žrtvovao američke interese na Tajvanu kako bi dobio nešto drugo - mislim da je to malo vjerojatno na temelju mog iskustva o tome kako on djeluje."

Na kraju, hoće li otok iz sastanka Xija i Trumpa izaći jači ili slabiji, vjerojatno će se procjenjivati prema javnim izjavama dvojice vođa. Trump je danas ponovio svoje uvjerenje da Xi neće poduzeti vojnu akciju protiv Tajvana dok je on na dužnosti.

"Mislim da je najbolji scenarij kojem se Tajvan može nadati taj da se o Tajvanu uopće ne govori javno ili, u najmanju ruku, da se spominje minimalno", zaključio je Nachman.