SVATKO se sa stresom nosi na svoj način, a uzroci mogu biti razni - od napetosti na poslu i obiteljskih problema do neočekivanih životnih događaja. Iako često znamo što nas može izložiti stresu, ponekad je teško prepoznati proživljavamo li ga doista.

O skrivenim znakovima stresa i načinima upravljanja simptomima govore psihologinja dr. sc. Cheryl Carmin i dr. sc. Maryanna Klatt, profesorica na Odsjeku za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Ohio State, piše Ohio State Wexner Medical Center.

Koji su skriveni znakovi stresa?

Dr. Carmin objašnjava da signali stresa mogu uključivati odugovlačenje, bavljenje ugodnim aktivnostima koje zapravo služe za izbjegavanje obaveza ili odustajanje od opuštajućih aktivnosti zbog osjećaja nedostatka vremena.

Neki ljudi pod stresom postanu razdražljivi, a na takvo mrzovoljno ponašanje često im moraju ukazati prijatelji ili članovi obitelji. Kod nekih, stresni događaji mogu oslabiti imunološki sustav i dovesti do bolesti.

"Skriveni znak može biti nešto jednostavno poput prehlade. Ako se rijetko razbolijevate, to može biti signal da je vaše tijelo pod stresom", kaže Carmin. Ostali simptomi uključuju gubitak sna, osjećaj stalne zabrinutosti i umora, učestalije glavobolje ili napetost u mišićima te promjene u prehrambenim navikama i obrascima spavanja.

Je li stres povezan s depresijom ili anksioznošću?

"Stres nema jasnu definiciju. Jedan od načina na koji ga možemo promatrati jest kao oblik anksioznosti. Ljudi će općenito lakše prihvatiti kada im liječnik kaže da su pod stresom, nego da im dijagnosticira mentalno stanje poput depresije ili anksioznosti", pojašnjava Carmin.

Stres može uključivati simptome koji se povezuju s anksioznim poremećajem, kao što su zabrinutost, razdražljivost, napetost mišića, glavobolje i umor. Također postoji preklapanje s nekim simptomima depresije. Ipak, stres je često privremenije iskustvo od anksioznog ili depresivnog poremećaja i uglavnom nije toliko ozbiljan.

Što najčešće uzrokuje stres?

Uobičajeni uzroci stresa mogu biti osjećaj nelagode u privatnom ili poslovnom životu, previše obaveza u prekratkom vremenu, osjećaj da vas drugi ne poštuju, kao i gubitak smisla u životu. Stresna iskustva dolaze u različitim oblicima i mogu biti potaknuta i pozitivnim i negativnim događajima. Važno je naglasiti da stres nije nužno vezan samo uz loše stvari.

Negativni životni događaji poput gubitka posla, prekida veze, puknuća gume na automobilu ili svađe s prijateljem mogu biti stresni. Međutim, i mnoge pozitivne stvari, kao što su završetak fakulteta, preseljenje u novi grad, početak novog posla, vjenčanje ili rođenje djeteta, primjeri su dugo očekivanih događaja koji također mogu izazvati veliku količinu stresa.

Kako upravljati simptomima stresa?

Upravljanje stresom individualno je za svaku osobu, stoga je važno otkriti što vama najviše odgovara. Postoje brojne aktivnosti koje mogu pomoći u ublažavanju stresa, a svaka koja vam zaokupi pažnju i odvrati vas od pretjeranog razmišljanja može biti dobrodošla distrakcija.

Neki od načina za ublažavanje stresa uključuju fizičku aktivnost, bilo da se radi o napornom treningu ili samo šetnji u prirodi, igranje s kućnim ljubimcem, čitanje, kuhanje, meditaciju, razgovor s prijateljima, gledanje filma, brigu o sebi poput odlaska na šišanje ili masažu te pomaganje drugima kroz volontiranje.

Nemojte odustati od provjerenih metoda za suočavanje sa stresom samo zato što osjećate pritisak vremena. Primjerice, mnogi prestanu vježbati jer misle da nemaju vremena, ali ako se vježbanje pokazalo korisnim, trebali biste ga nastaviti prakticirati.

Može li se stres spriječiti ili izbjeći?

Stres nije moguće u potpunosti izbjeći, a čak i pozitivni životni događaji mogu biti stresni. Kod takvih izvora stresa razmislite o delegiranju zadataka i traženju podrške. Primjerice, planiranje vjenčanja može biti teško obaviti sam, ali u većini slučajeva ljudi će vam rado pomoći ako ih zamolite.

Nemoguće je biti savršen, a Carmin savjetuje: "Odustanite od ideje da možete postići savršenstvo. Ako situacijama pristupate s ciljem da budu savršene, osuđujete se na neuspjeh, što će vam samo povećati stres."

Ako primijetite da negativno procjenjujete situaciju ili svoj učinak bez činjenične osnove, možda ste prestrogi prema sebi. Korisno je uzeti pauzu i vratiti se problemu nakon nekoliko sati kako biste vidjeli je li se vaše stajalište promijenilo, pogotovo ako ste u međuvremenu razgovarali s prijateljem ili kolegom. Ponekad ste emocionalno vezani za problem i ne možete ga logično procijeniti.

Kada je stresa previše i kada potražiti pomoć?

Postoji nekoliko znakova koji ukazuju na to da vaš stres postaje problem i da biste trebali potražiti pomoć. To uključuje odustajanje od stvari u kojima uživate, nedostatak energije za aktivnosti koje vas ispunjavaju, pribjegavanje potencijalno autodestruktivnim ponašanjima poput prekomjernog spavanja, jela, trošenja ili pijenja, te nemogućnost da se riješite prehlade ili se stalno razbolijevate.

Također, ako vas prijatelji i obitelj pitaju jeste li dobro ili ako se stalno osjećate razdražljivo, to su signali da vam stres izmiče kontroli. Dr. Klatt preporučuje: "Budite proaktivni u stvaranju i održavanju smisla u svom životu, imajte plan što učiniti kada vas osjećaji preplave i potražite pomoć kada je potrebna."

Ako se vaš životni stil mijenja nagore ili ako se češće osjećate uznemireno, možda je vrijeme da razgovarate sa psihologom.