ŽITARICA koju nazivamo quinoa ustvari je sjemenka zeljaste biljke, ne spada u žitarice već u porodicu špinata. Cijela biljka je jestiva te se i po tome razlikuje od ostalih žitarica.

 

Quinoa je otporna na vremenske promjene (kiša, vjetar, snijeg i mraz). Zeleni list koristi se slično kao špinat i obiluje folatom. Kuhano sjeme je kremasto i ukusno, a može se pripremiti poput žitarica ili kao kaša. Tjestenina napravljena od brašna od quinoe je ukusna alternativa za one koji ne podnose gluten.

 

Žitaricama manjka nekih aminokiselina (lizina i izoleucina), a sjeme ove biljke ih ima u izobilju. Sadržava mnogo bjelančevina i to svih 9 esencijalnih aminokiselina. Aminokiseline iz quinoe su dobro uravnotežene i zbog toga je ona dobar izbor za osobe koje ograničavaju unos životinjskih namirnica te se zbog toga moraju brinuti za odgovarajući unos aminokiselina. Bogata je lizinom koji je nužan za rast i popravak tkiva. Zbog visokog sadržaja proteina može se koristiti u kombinaciji sa drugim žitaricama kako bi se "popravila" struktura amiokiselina.

 

Odličan je izvor željeza te je dobar izvor fosfora, magnezija, mangana i bakra. Sadrži oleinsku kiselinu, manje količine omega-3 masne kiseline i alfa-linolenske kiseline, a one su važne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Pogoduje zdravlju kostiju spajanjem s kalcijem i stvaranjem kalcijevih fosfata koji povećavaju gustoću kostiju. Prehrambena vlakna iz quinoe pomažu smanjivanju ukupnog kolesterola, posebno LDL kolesterola. Sadržava i triptofan koji regulira san. 

 

Jedna četvrtina šalice nekuhane quinoe (približno 42,50g kuhane quinoe) sadržava 159 kalorija, 43 posto dnevno potrebnog mangana, 21 posto triptofana, 20 posto magnezija te 19,5 posto folata. 

 

Ida Rožman

dipl.ing. nutricionizma