MRKVA je nezaobilazan dio mnogih jela, bilo da je dodajete u juhe, salate ili je grickate sirovu, lako je postala dio svakodnevne prehrane. No, jeste li se ikada zapitali kako redovita konzumacija mrkve utječe na vaše tijelo? Dijetetičari objašnjavaju što se događa kada ovo popularno korjenasto povrće jedete svaki dan, piše Parade.

Stručnjaci se slažu da je važno znati kako hrana koju redovito jedemo utječe na tijelo, kako kratkoročno, tako i dugoročno. "Hrana kojoj se često okrećemo i ona koja čini većinu prehrane ima ogroman utjecaj na cjelokupno zdravlje, uključujući i prevenciju kroničnih bolesti", kaže dijetetičarka Maddie Pasquariello. Ona dodaje da je redovito jedenje povrća iznimno korisno, no naglašava da je raznolikost ključna. Dakle, je li u redu jesti mrkvu svaki dan?

Zaštita vida i zdravlje očiju

Ako je mrkva redovito na vašem jelovniku, doslovno možete primijetiti razliku u vidu. "Mrkva je bogata beta-karotenom, luteinom i zeaksantinom, hranjivim tvarima koje štite vaše mrežnice od oksidativnog oštećenja i smanjuju rizik od starosne makularne degeneracije", objašnjava dr. Michele D. Rager.

Jačanje imunosnog sustava

Beta-karoten, snažan antioksidans koji tijelo pretvara u vitamin A, igra središnju ulogu u funkciji imuniteta. "Vitamin A podržava funkciju bijelih krvnih stanica, što je ključno za borbu protiv infekcija", napominje Rager. Također jača prve linije obrane tijela: kožu i sluznice.

Smanjen rizik od raka

Antioksidansi u mrkvi, poput luteina, zeaksantina i beta-karotena, mogu pružiti određenu zaštitu od raka jer neutraliziraju slobodne radikale. "Sama mrkva neće izliječiti niti spriječiti nijednu bolest, ali ovi korisni spojevi su izvrsna stvar koju treba više uključiti u prehranu", kaže Pasquariello.

Pomoć u unosu vlakana

Gotovo 95 posto ljudi ne unosi dovoljno vlakana, a mrkva može pomoći. "Mrkva sadrži oko četiri grama vlakana po šalici, što znači da je izvrstan način za dodavanje vlakana u vašu prehranu", kaže Pasquariello. Dijetetičarka Amanda Sauceda dodaje kako mrkva nije iznimno bogata vlaknima, što je čini idealnom namirnicom za postupno navikavanje crijeva na veći unos.

Zdraviji crijevni mikrobiom

Karotenoidi iz mrkve mogu pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom. "Smatra se da mogu imati prebiotički učinak – prebiotici pomažu hraniti naše dobre crijevne bakterije, kao i potencijalno pomoći u poboljšanju crijevne barijere", objašnjava Sauceda.

Regulacija šećera u krvi

Vlakna u mrkvi pomažu u boljoj ravnoteži šećera u krvi, a Pasquariello ističe da karotenoidi mogu igrati ulogu u borbi protiv inzulinske rezistencije. Istraživanja pokazuju da konzumacija hrane bogate karotenoidima može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.

Ljepša i zdravija koža

Karotenoidi su korisni i za zdravlje kože jer štite od UV zraka i pomažu kod starenja. "Beta-karoten u mrkvi također je prekursor aktivnog oblika vitamina A, koji je potreban za stvaranje raznih stanica, poput onih u vašoj koži", napominje Sauceda.

Učinkovitije zgrušavanje krvi

Vitamin K u mrkvi ključan je za pravilno zgrušavanje krvi. To znači da će vaše tijelo brže zaustaviti krvarenje nakon manje posjekotine, kaže dijetetičarka Kathleen Garcia-Benson.

Podrška zdravlju srca

Vaše srce voli mrkvu. "Mrkva je bogata vlaknima, kalijem i antioksidansima koji podržavaju zdrav krvni tlak i razinu kolesterola", ističe Rager. Redovita konzumacija povezana je sa smanjenim oksidativnim stresom i boljim zdravljem srca.

Više energije tijekom dana

Zaboravite na kavu, mrkva može pomoći u borbi protiv popodnevnog umora. "Mrkva sadrži prirodne ugljikohidrate za brzu energiju", kaže Garcia-Benson. Kombinirajte je s proteinima ili mastima, poput badema ili sira, za uravnotežen i zasitan međuobrok.

Pomoć pri održavanju tjelesne težine

Zbog vlakana, mrkva je zasitna i potiče osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli tjelesne težine, naravno, u sklopu uravnotežene prehrane, zaključuje Pasquariello.

Može li svakodnevna konzumacija mrkve biti loša?

Općenito, ne, ali kao i sa svime, umjerenost je ključna. "Jedenje previše mrkve nije opasno za većinu ljudi, ali postoji nekoliko stvari koje treba imati na umu", kaže Rager. Prevelik unos vlakana odjednom može uzrokovati nadutost i plinove.

Također, fokusiranje samo na mrkvu može dovesti do izostavljanja drugih važnih nutrijenata iz raznolikog povrća. Na kraju, moguć je i estetski, ali bezopasan učinak - karotenodermija, stanje u kojem koža, posebno na dlanovima i tabanima, poprima narančastu nijansu zbog viška beta-karotena.