GOTOVO svaki četvrti slučaj depresije mogao bi zapravo biti specifičan tip poremećaja povezan s unutarnjim satom tijela. Studija objavljena u časopisu British Journal of Psychiatry identificirala je "cirkadijalnu depresiju", stanje koje pogađa osobe čiji 24-satni biološki ritam nije usklađen s okolinom. Ne radi se o običnom umoru od putovanja, već o ozbiljnom raskoraku u kojem unutarnji mehanizmi tijela ne mogu pravilno regulirati tjelesne sustave, piše Men's Health.

Važno je odmah pojasniti da se cirkadijalna depresija još ne nalazi u DSM-5, priručniku koji liječnici koriste za postavljanje dijagnoza. To znači da još nije riječ o službenom stanju, ali je korisno znati njegove karakteristike. Stručnjaci za mentalno zdravlje objasnili su ključne detalje.

Što je cirkadijalna depresija?

Cirkadijalna depresija je podtip depresije uzrokovan poremećajem biološkog ritma. Prema studiji, osobe s ovim oblikom depresije imaju poremećene cikluse spavanja i budnosti, nižu razinu dnevne aktivnosti, manjak energije i dobivaju na težini tijekom depresivnih epizoda.

Ispitanici koji su u studiji klasificirani kao osobe s cirkadijalnom depresijom češće su imali teške simptome. Među njima su značajke slične bipolarnom poremećaju poput manije, suicidalne misli, psihički stres i fizički simptomi kao što su bol ili umor.

Također, čini se da osobe s ovim stanjem češće imaju i druge dijagnoze poput ADHD-a, anksioznosti, bipolarnog poremećaja, pretilosti ili inzulinske rezistencije.

Što je studija otkrila?

Istraživači su analizirali kliničke i genetske podatke više od 10.000 Australaca koji pate od depresije. Kako bi utvrdili radi li se o predloženom podtipu, promatrali su faktore kao što su "društveni jet lag" - nesklad između unutarnjeg sata i obaveza - te jesu li osobe "noćne ptice", koliko se umorno osjećaju ujutro i pate li od pretjerane pospanosti.

Provjeravali su i jesu li pacijenti loše reagirali na liječenje antidepresivima te jesu li imali teške simptome koji su kombinacija bipolarnog poremećaja, depresije i somatskih poremećaja.

Oko 23% sudionika svrstano je u kategoriju cirkadijalne depresije. Prepoznavanje ovog podtipa važno je jer, kako ističu istraživači, osobe s cirkadijalnom depresijom obično slabije reagiraju na tradicionalne antidepresive. To znači da je liječenje prilagođeno njihovom specifičnom stanju ključno.

Koji su uzroci?

Ulogu igra nekoliko faktora, a jedan od glavnih je poremećen raspored spavanja, što može biti posljedica kronične upale i poremećenog metabolizma. Postoje dokazi o povezanosti cirkadijalnog ritma i ta dva faktora, iako znanstvenici još uvijek nisu sigurni što točno uzrokuje što.

"Unutarnji sat tijela pomaže u koordinaciji promjena u mozgu tijekom dana", kaže dr. Hillary Ammon, klinička psihologinja u Centru za anksioznost i emocionalno zdravlje žena. To uključuje osjećaj budnosti i motivacije tijekom uobičajenih sati kada smo budni, a kada je taj ritam poremećen, to utječe i na te koordinirane promjene.

"Povećani umor, niska motivacija ili smanjen fokus mogu biti faktori koji vode do depresije, ali i njezine karakteristike", kaže Ammon. Unutarnji sat koji nije usklađen s dnevnim rasporedom utječe i na metabolizam te na kortizol, hormon stresa. Povećano lučenje kortizola noću može dovesti do osjećaja nelagode i poteškoća sa spavanjem, dok promjene u brzini metabolizma mogu uzrokovati debljanje.

Koncept cirkadijalne depresije nije posve nova ideja, kaže dr. Aaron P. Brinen, docent psihijatrije na Sveučilištu Vanderbilt. "Odavno znamo da postoji veza sa spavanjem kod niza različitih psihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju", objašnjava on. "Kada su ljudi depresivni, san im se poremeti, i obrnuto - kada je san poremećen, veća je vjerojatnost da ćete postati depresivni".

Kako se liječi cirkadijalna depresija?

Budući da je cirkadijalna depresija tek nedavno definirana, još ne postoji utvrđen protokol liječenja. Ipak, liječnici koji se bave depresijom ističu da je ovo otkriće važan podsjetnik da bolest zahtijeva individualan pristup. U studiji su istraživači otkrili da osobe s cirkadijalnom depresijom nisu dobro reagirale na standardne antidepresive poput SSRI ili SNRI lijekova.

Štoviše, kod njih bi ti lijekovi mogli izazvati više nuspojava. Njihov prijedlog uključuje metode poput svjetlosne terapije i uzimanja melatonina, koje bi mogle resetirati unutarnji sat i ublažiti simptome. Terapeuti ionako provode dosta vremena s klijentima pokušavajući točno odrediti što pokreće njihovu depresiju, kaže Brinen, i dodaje: "Ako je uzrok spavanje ili poremećaj sna, usredotočit ćete se na to".

Osnove mentalnog zdravlja i dalje vrijede. Ako imate simptome depresije, razgovarajte s liječnikom o procjeni i odgovarajućem liječenju. Također, nemojte sami sebi postavljati dijagnoze. "Više bih pažnje posvetila simptomima nego samoj dijagnozi", savjetuje Ammon.

Vaš liječnik može obaviti potpunu procjenu i preporučiti korake prilagođene vašoj situaciji. "Možda ćete morati više paziti na spavanje, putovanja i raspored rada", zaključuje Brinen. "To je kao kada osoba s hipoglikemijom mora nositi grickalice sa sobom. Jednostavno morate osigurati da vam je san prioritet".