PRVI zalogaj je tek uvod, s drugim počinju trnci, a ubrzo nakon toga curi nos, znoji se čelo i u ustima se javlja osjećaj pečenja. Za neke je to kulinarski vrhunac, a za druge neugodno iskustvo. Što se točno događa u tijelu kada jedemo ljutu hranu? Austrijski portal Heute donosi odgovore.

Ljutina nije okus, nego reakcija na bol

Iako se često tako doživljava, ljutina tehnički nije okus, za razliku od slatkog, kiselog, slanog, gorkog ili umamija. Riječ je o reakciji tijela na podražaj boli.

Uzrokuju je sekundarne biljne tvari poput kapsaicina iz čilija i paprike, piperina iz papra, gingerola iz đumbira, alicina iz češnjaka te glukozinolata iz senfa, hrena i rotkvica. Te tvari podražuju receptore za bol na jeziku i sluznici, a mozak taj signal registrira kao toplinu, iako jelo objektivno nije vruće. Za biljke je to učinkovit obrambeni mehanizam jer ljutina odbija mnoge životinje.

Fiziološke reakcije na ljuto

Kada osjetimo ljutinu, tijelo pokreće niz reakcija. Krvne žile se šire, potiče se cirkulacija i ubrzava metabolizam. Istodobno se aktivira znojenje, čime se tijelo pokušava ohladiti.

Ljutina također potiče probavu, a može donijeti i kratkotrajno olakšanje kod začepljenog nosa. Budući da poboljšava prokrvljenost sluznice, sekret postaje rjeđi, zbog čega mnogi kod prehlade konzumiraju ljuta jela.

Efekt euforije nakon ljutog obroka

Ljubitelji ljute hrane dobro poznaju osjećaj koji slijedi nakon početnog pečenja - kratkotrajna euforija. Objašnjenje leži u reakciji mozga. Kako ljutinu interpretira kao signal boli, tijelo počinje lučiti endorfine, vlastite hormone sreće namijenjene ublažavanju boli. Pritom može porasti i razina dopamina.

Stručnjaci taj fenomen nazivaju "pepper high", a opisuje kratki osjećaj ugode nakon konzumacije izrazito ljute hrane. Upravo je taj učinak jedan od razloga zašto mnogi redovito biraju čili, papar ili ljute umake.

Ljutina i utjecaj na bolesti

Često se može čuti tvrdnja da je čili prirodni antibiotik. Tvari poput kapsaicina i alicina doista u laboratorijskim uvjetima pokazuju antibakterijska i antivirusna svojstva, a djeluju i protiv gljivica.

To, međutim, ne znači da ljuti obrok može uništiti uzročnike bolesti u ljudskom organizmu jer količine koje se unose hranom nisu dovoljne za takav efekt. Ljuta hrana može pomoći u ublažavanju simptoma, primjerice začepljenog nosa, ali ne može zamijeniti liječenje.

Rizici prekomjerne konzumacije

Iako su ljuti začini u umjerenim količinama korisni, pretjerivanje može biti štetno. Unos velikih količina kapsaicina može izazvati iritaciju sluznice, mučninu, povraćanje i opasan porast krvnog tlaka. U najtežim slučajevima mogu nastupiti hipertenzivne krize, stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć. Djeca su posebno osjetljiva, stoga izrazito ljute proizvode treba držati izvan dohvata.