MNOGI žele iskoristiti sunčane dane za boravak u prirodi. No, vrućina, suša i izloženost suncu mogu povećati rizik od iscrpljenosti i toplinskog udara. Zato se u takvim uvjetima postavlja pitanje koliko je planinarenje sigurno i na što treba posebno paziti. Liječnici su za Independent objasnili kako se pripremiti za odlazak u prirodu tijekom velikih vrućina.

Kada je prevruće za planinarenje?

"Planinarenje tijekom toplinskog vala nije nužno opasno za svakoga, ali intenzivna tjelovježba na visokim temperaturama povećava rizik od bolesti povezanih s vrućinom", kaže dr. Naveed Asif, liječnik opće prakse u London General Practiceu. "Kao liječnik, ne mogu reći da postoji točna temperatura na kojoj planinarenje postaje nesigurno. Rizik ovisi o vlažnosti zraka, izravnoj sunčevoj svjetlosti, vjetru, terenu, trajanju aktivnosti te o zdravlju i kondiciji pojedinca."

Dr. Asif preporučuje i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana te savjetuje da se zahtjevne ture odgode tijekom razdoblja ekstremnih vrućina.

Zdravstveni rizici

"Tjelovježba stvara dodatnu tjelesnu toplinu, a visoke temperature i vlaga otežavaju tijelu da se ohladi. To u početku može dovesti do dehidracije, vrtoglavice, glavobolje, mučnine, slabosti i grčeva u mišićima, a stanje može napredovati do toplinske iscrpljenosti", objašnjava Asif.

Ističe da, ako regulacija tjelesne temperature zakaže, može doći do toplinskog udara. "Toplinski udar je hitno medicinsko stanje koje može uzrokovati zbunjenost, kolaps, napadaje, oštećenje organa, a u nekim slučajevima i smrt", pojašnjava liječnik.

"Bolesti povezane s vrućinom mogu izazvati i slabost, što povećava rizik od padova i ozljeda. Ako se nalazite na udaljenoj lokaciji, pristup hitnoj pomoći može biti otežan."

Provjera vremenske prognoze

"Pratite prognozu i razinu UV zračenja te obratite posebnu pozornost na meteoalarme - žuti, narančasti ili crveni", preporučuje Gemma Twitchen iz organizacije The Ramblers. "Kada su na snazi narančasta i crvena upozorenja, trebali biste dobro razmisliti o izlasku. Ako je proglašen crveni alarm, naš je savjet da ne idete na planinarenje, nego da ga odgodite. Ako imate alergije, provjerite i koncentraciju peludi na aplikacijama."

Ruta s hladom i pauzama

"Ako je vrijeme toplije od uobičajenog, pobrinite se da ruta prolazi kroz šumovite predjele i hlad. Tako ćete se moći odmoriti od vrućine i nećete biti stalno izloženi suncu", savjetuje Twitchen.

Zaštita od sunca

"Tijekom hodanja ćete se znojiti, stoga ne zaboravite ponovno nanijeti kremu za sunčanje za vrijeme pauza", kaže Twitchen. "Bolje je nanijeti previše kreme nego premalo. Pobrinite se da je pokriven svaki dio kože izložen suncu, osobito lice, nos, uši i udovi."

Doba dana za aktivnost

"Najtopliji dio dana je između 11 i 15 sati, kada je i UV zračenje najjače. Bilo bi dobro prilagoditi vrijeme hodanja kako biste to izbjegli", predlaže Twitchen. "Razmislite o polasku rano ujutro ili kasnije poslijepodne. Večernje šetnje su odličan izbor ljeti jer možete iskoristiti duge dane."

Odgovarajuća odjeća

"Odjeća treba biti široka i udobna", preporučuje Twitchen. "Najbolji materijali za hodanje po vrućini su lagani sintetički materijali poput poliestera i najlona. Oni se brzo suše, sprječavaju iritaciju kože i pomažu u hlađenju tijela. Ne zaboravite ni sunčane naočale i šešir."

Planinarenje u društvu

"Uvijek je dobra ideja planinariti s još dvoje ili troje ljudi kako biste si mogli međusobno pomoći ako nešto pođe po zlu", kaže Twitchen. "Ako ipak idete sami, bez obzira na vremenske uvjete, obavezno nekome recite kamo idete i kojom rutom. To je posebno važno ako se radi o udaljenom području i dužoj stazi."

Simptomi toplinske iscrpljenosti i udara

"Simptomi toplinske iscrpljenosti uključuju jako znojenje, žeđ, glavobolju, vrtoglavicu, slabost, mučninu, grčeve u mišićima te ubrzan puls ili disanje", navodi dr. Asif.

Ako osjetite bilo koji od tih simptoma, odmah prekinite aktivnost, sklonite se u hladan ili sjenovit prostor, skinite višak odjeće i pijte hladnu tekućinu, ali samo ako ste potpuno pri svijesti i možete gutati. Kožu rashladite vodom i lepezom. Kod blažih simptoma, stanje bi se trebalo popraviti unutar 30 minuta."

S druge strane, toplinski udar je hitno stanje. Njegovi simptomi su zbunjenost, neobično ponašanje, kolaps, napadaji, gubitak svijesti ili vrlo visoka tjelesna temperatura. "U takvoj situaciji, čak i uz najmanju sumnju, odmah počnite aktivno hladiti osobu i nazovite hitnu pomoć na broj 999. Nemojte davati tekućinu osobi koja je zbunjena ili bez svijesti", ističe Asif.

Pijte dovoljno tekućine

"Ponesite puno vode, više nego što biste inače ponijeli", savjetuje Twitchen. "Možete isplanirati rutu tako da znate gdje usput možete napuniti boce. Ako idete na dulji izlet, ponesite veće spremnike ili više manjih boca."

Ponesite kišobran za hlad

"Veći kišobran može biti koristan jer stvara sjenu i štiti od izravnog sunca", predlaže Twitchen.

Ponesite pribor za prvu pomoć

"Uvijek nosite pribor za prvu pomoć, čak i ako idete u kratku šetnju", kaže Twitchen. "Hodanje je aktivnost niskog rizika i nezgode su rijetke, ali se događaju. Najčešće se radi o spoticanjima, poskliznućima i padovima, pa prva pomoć može biti iznimno korisna."

Ne zaboravite prijenosni punjač

"Ako planinarite u udaljenijim područjima, provjerite je li vam prijenosni punjač napunjen kako biste imali dodatnu bateriju za mobitel u slučaju potrebe", savjetuje Twitchen.

Provjerite signal

"Provjerite imate li relativno dobar signal kako biste mogli kontaktirati hitne službe ako bude potrebno", kaže Twitchen. "Ako vas brine signal, u UK-u možete unaprijed registrirati svoj telefon za uslugu EmergencySMS. Za registraciju je potrebno poslati poruku 'register' na broj 999 i odgovoriti s 'yes' na povratnu poruku. Ako se niste unaprijed registrirali, obične SMS poruke na 999 neće funkcionirati i morat ćete uputiti glasovni poziv."