DODACI prehrani s vitaminom D mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka, osobito kod starijih osoba, no visoke doze ne donose dodatne koristi u usporedbi s preporučenim dnevnim unosom. Pokazalo je to novo istraživanje koje se bavilo vezom između takozvanog sunčeva vitamina i jednog od ključnih pokazatelja zdravlja srca i krvnih žila.

Vitamin D, poznat i kao sunčev vitamin, tijelo proizvodi kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, i to uz pomoć jedne vrste kolesterola. Međutim, ako ne radite ili ne boravite često na otvorenom, može biti teško dobiti dovoljno vitamina D samo od sunca. Malo je namirnica koje ga prirodno sadrže, iako dobri izvori mogu biti žumanjci, gljive, losos, pastrva, srdele te obogaćeno mlijeko i sokovi. Ako te namirnice ne jedete redovito i ne provodite dovoljno vremena na suncu, možda će vam trebati dodatak prehrani.

Neki od znakova koji mogu upućivati na manjak vitamina D uključuju život u sjevernijim krajevima, vegansku prehranu, osjećaj depresije i povišen krvni tlak. Upravo su vezu između vitamina D i krvnog tlaka detaljnije istražili znanstvenici s Medicinskog centra Američkog sveučilišta u Bejrutu.

Kako je provedeno istraživanje?

U istraživanju je sudjelovala 221 starija osoba, prosječne dobi 71 godinu i s prosječnim indeksom tjelesne mase, odnosno ITM-om, od 30. Nešto više od polovice sudionika bile su žene. Sudionici su nasumično podijeljeni u dvije skupine.

Jedna je skupina uzimala dodatak prehrani sa 600 IU vitamina D dnevno, odnosno nisku dozu, a druga 3750 IU dnevno, odnosno visoku dozu. Svi su sudionici dodatno uzimali 1000 mg kalcijeva citrata dnevno. Ispitivanje je trajalo godinu dana, a podaci poput dobi, spola, ITM-a, razine vitamina D u krvi, krvnog tlaka i medicinske povijesti prikupljeni su na početku.

Sudionici su svaka tri mjeseca dolazili na kliničke preglede, na kojima su im mjereni visina, težina i vitalni znakovi, a svaka dva tjedna kontaktirani su telefonski kako bi ih se potaknulo na redovito uzimanje dodataka.

Što je istraživanje otkrilo?

Nakon godinu dana statistička analiza pokazala je da je uzimanje vitamina D povezano sa smanjenjem krvnog tlaka. U prosjeku se kod sudionika obje skupine sistolički, odnosno gornji tlak, smanjio za 3,5 mmHg, a dijastolički, odnosno donji tlak, za 2,8 mmHg. U skupini koja je uzimala visoku dozu zabilježeno je smanjenje sistoličkog tlaka za 4,2 mmHg, a u skupini koja je uzimala nisku dozu za 2,8 mmHg. Slično tome, dijastolički tlak u skupini s visokom dozom pao je za 3,02 mmHg, a u skupini s niskom dozom za 2,6 mmHg.

Istraživači su proveli i dodatne analize na podskupinama. "Naše istraživanje pokazalo je da dodaci vitamina D mogu sniziti krvni tlak u određenim podskupinama, primjerice kod starijih osoba, osoba s pretilošću i vjerojatno onih s niskim razinama vitamina D", izjavila je jedna od autorica studije, dr. Ghada El-Hajj Fuleihan. "Visoke doze vitamina D, u usporedbi s preporučenim dnevnim unosom, nisu donijele dodatne zdravstvene koristi."

Kao ograničenja studije navode se nedostatak placebo skupine te činjenica da su svi sudionici uzimali i kalcij, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li za rezultate zaslužni vitamin D, kalcij ili njihova kombinacija. Također, budući da su sudionici bili starije osobe s prekomjernom težinom, nije poznato mogu li se rezultati primijeniti na druge skupine ljudi.

Praktična primjena i savjeti

Trenutne europske referentne vrijednosti za odrasle osobe iznose 15 mcg, odnosno 600 IU vitamina D dnevno, dok se osobama starije dobi i onima s rizikom od manjka vitamina D često preporučuju više doze, ovisno o nalazu i savjetu liječnika. U Hrvatskoj HZJZ navodi da se kod odraslih osoba koje su u riziku od nedostatka vitamina D preventivne doze kreću od 1500 do 2000 IU dnevno.

Važno je napomenuti da su sudionici studije uzimali kombinaciju kalcija i vitamina D. Moguće je da je upravo ta kombinacija dovela do smanjenja tlaka, iako ranija istraživanja sugeriraju da svaki od tih nutrijenata i samostalno može imati takav učinak.

Rezultati su također pokazali da skupina s nižom dozom nije imala znatno slabije rezultate od one s višom dozom. Budući da je vitamin D topiv u mastima, moguće ga je unijeti previše, pa više ne znači nužno i bolje. Istraživanje je pokazalo da su najbolje rezultate postigle osobe s ITM-om iznad 30, one s povišenim krvnim tlakom i osobe koje su na početku studije imale niske razine vitamina D. Budući da je prosječna dob sudionika bila 71 godinu, ne može se sa sigurnošću tvrditi da bi ishod bio isti i kod mlađih osoba.

Što možete učiniti?

Procijenite svoju prehranu. Jedete li redovito namirnice bogate vitaminom D, poput masne ribe i žumanjaka? A namirnice bogate kalcijem, kao što su mliječni proizvodi, konzervirane srdele, bijeli grah i obogaćeni biljni napitci? Ako vam tih namirnica nedostaje u prehrani, razmislite o dodacima prehrani, ali tek nakon što se posavjetujete s liječnikom i provjerite razine nutrijenata u krvi.

Kada je riječ o vitaminu D, važan je i boravak na suncu. Znanstvenici preporučuju 5 do 30 minuta dnevnog izlaganja lica, ruku i nogu suncu bez zaštitnog faktora, osobito između 10 i 16 sati. Međutim, na stvaranje vitamina D utječu smog, oblačnost i boja kože, pri čemu osobe tamnije puti teže apsorbiraju sunčeve zrake.

Naravno, za krvni tlak važni su i drugi čimbenici. Prehrana poput DASH dijete, osmišljene za snižavanje tlaka, te životne navike poput tjelovježbe, kvalitetnog sna, upravljanja stresom, izbjegavanja alkohola i nepušenja imaju značajan utjecaj.

Zaključak

Ova studija sugerira da dodaci vitamina D i kalcija mogu sniziti krvni tlak kod starijih osoba koje imaju povišen tlak, niske razine vitamina D ili ITM iznad 30. Dok je kalcij relativno lako unijeti prehranom, s vitaminom D to može biti teže. Prije uzimanja bilo kakvih dodataka provjerite svoje stvarne potrebe u dogovoru s liječnikom ili dijetetičarom.

Ako vam klima to dopušta, nekoliko minuta dnevnog izlaganja suncu pomoći će tijelu da proizvede vlastiti vitamin D. Čak i ako to nije moguće, svakodnevni boravak na otvorenom donosi brojne druge koristi, uključujući smanjenje stresa i tjeskobe te poboljšanje raspoloženja i sna.