Maslac ili margarin: Što je zdraviji izbor za doručak?
MASLAC ili margarin? To je pitanje koje si mnogi postavljaju tijekom doručka. Dok se ljubitelji maslaca kunu u njegovu aromu, pobornici margarina ističu prednosti biljnih masnoća. No, je li bolji izbor životinjski ili biljni proizvod ? Maslac se proizvodi od mliječne masti, dok se za margarin uglavnom koriste biljna ulja poput repičinog, maslinovog ili suncokretovog. U nastavku doznajte po čemu se razlikuju, koliko su zdravi ili nezdravi te koje alternative postoje.
Koliko je maslac nezdrav?
Maslac se sastoji od više od 80 posto masti, od čega su dvije trećine zasićene masne kiseline. Zbog toga je dugo bio na lošem glasu jer se sumnjalo da podiže razinu štetnog LDL kolesterola u krvi. U međuvremenu, studije su pokazale da je za razinu kolesterola puno presudnija kombinacija genetske predispozicije, načina života i metabolizma nego sama prehrana.
Osim toga, dio zasićenih masnih kiselina u maslacu su kratko- i srednjelančane. Za razliku od dugolančanih, vjeruje se da one nemaju negativan utjecaj na loš LDL kolesterol niti povećavaju rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Ipak, zbog visoke energetske vrijednosti, maslac bi trebalo konzumirati umjereno.
Margarin ima bolji sastav masnih kiselina
Prema stručnjacima Njemačkog društva za prehranu (DGE) i organizacije Stiftung Warentest, margarin ima povoljniji sastav masnih kiselina od maslaca, piše t-online.de. Margarini proizvedeni od zdravih ulja, poput repičinog, suncokretovog ili lanenog, obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.
Dokazano je da ove višestruko nezasićene masne kiseline pozitivno djeluju na visoki krvni tlak, zgrušavanje krvi, a time i na zdravlje srca.
No, iako su biljna ulja zdravija od mliječnih masti, s margarinom treba biti oprezan. Neki sadrže velike udjele kokosovog i palminog ulja, koji su bogati zasićenim masnim kiselinama. Stručnjaci stoga preporučuju odabir margarina sa što manjim udjelom zasićenih masti, što se može provjeriti na tablici nutritivnih vrijednosti na proizvodu.
Aditivi i tragovi mineralnog ulja
Tijekom rafiniranja biljnih ulja mogu nastati štetne tvari. Istraživanje časopisa "Öko-Test" iz 2023. pokazalo je da su svi testirani margarini bili u manjoj ili većoj mjeri kontaminirani tragovima mineralnog ulja. S druge strane, transmasne kiseline, koje su se nekad stvarale tijekom stvrdnjavanja margarina, danas su rijetkost u europskim proizvodima.
Margarini, osim biljnih ulja, mogu sadržavati i niz drugih sastojaka, poput vode, soli, kisele sirutke, jogurta, obranog mlijeka, emulgatora, konzervansa, limunske kiseline, aroma i bojila beta-karotena, a nekima se dodaju i sintetički vitamini.
Maslac, za razliku od toga, smije sadržavati samo vodu, sol, bojilo beta-karoten i bakterije mliječne kiseline. Ipak, testiranje koje je proveo Stiftung Warentest 2023. godine pokazalo je tragove mineralnog ulja u svim testiranim maslacima.
Savjeti za kupnju i konzumaciju
Margarin može biti dobra alternativa maslacu jer sadrži zdravije masti i obično je znatno jeftiniji. Ipak, pri kupnji treba obratiti pažnju na nekoliko stvari. Odabirom organskih proizvoda izbjegavaju se ostaci pesticida.
Margarini s visokim udjelom prirodnih, hladno prešanih ulja, poput repičinog, imaju više omega-3 masnih kiselina. Pogled na popis sastojaka otkriva koji su aditivi dodani pa se isplati usporediti proizvode.
DGE osobama s povišenim masnoćama u krvi savjetuje da umjesto maslaca radije biraju margarin s visokim udjelom višestruko nezasićenih masnih kiselina.
Umjerenost je ključna
Nutricionisti savjetuju da se maslac i margarin izmjenjuju te da se općenito konzumiraju umjereno i u tankom sloju. Osim vrste masti, važna je i količina. Prema DGE-u, dnevni unos ne bi trebao prelaziti 10 grama, što je otprilike jedna žlica.
Postoje i razlike u udjelu masti: dok maslac i punomasni margarin sadrže oko 80 posto masti i otprilike 700 kilokalorija na 100 grama, polumasni margarini imaju samo oko 40 posto masti i oko 400 kilokalorija.
Ako želite nešto drugo namazati na kruh, možete odabrati svježi sir, humus, avokado ili pesto. Na taj način unosite manje masnoća i imate raznolikiju prehranu.