ŽENE u pedesetima koje inače nemaju problema sa zdravljem rijetko razmišljaju o zdravlju srca. Iako pretjerana briga nije zdrava, važno je znati da se kardiovaskularno zdravlje s godinama mijenja. "Kako starimo, kardiovaskularni sustav se mijenja. Arterije obično postaju kruće, krvni tlak raste, a u arterijama se s vremenom može nakupiti plak", kaže za Parade kardiolog dr. Alberto Morales.

Rizik od srčanih bolesti zato raste s godinama. Dr. Morales ističe da se usporedno s promjenama na arterijama, poput otvrdnjavanja i nakupljanja plaka, događaju i metaboličke promjene. One uključuju povišen kolesterol, inzulinsku rezistenciju, promjene u udjelu tjelesne masnoće i pojačane upale, što sve zajedno povećava rizik za srce.

"Te promjene na kraju mogu dovesti do bolesti srca, koje su i dalje jedan od vodećih uzroka smrti kod žena", napominje dr. Morales. Dobre navike mogu taj rizik smanjiti, a dvoje kardiologa otkrilo je koju bi popodnevnu naviku žene starije od 50 godina trebale napustiti.

Rizici za srce nakon pedesete

Dr. Nisha Parikh, direktorica kardiovaskularne medicine na Institutu za žensko zdravlje Katz, kaže da rizik od srčanih bolesti raste kod svih žena kako stare. Dr. Parikh objašnjava kako se s godinama kod žena nakupljaju faktori rizika poput visokog krvnog tlaka, kolesterola, viška kilograma te predijabetesa i dijabetesa.

Zbog toga srčani mišić može zadebljati i teže se opuštati, a arterije postaju kruće i podložne stvaranju plaka. "S vremenom te promjene mogu dovesti do zatajenja srca, srčanog udara i moždanog udara", pojašnjava ona.

Dr. Morales dodaje da menopauza predstavlja dodatan rizik. Pojašnjava da estrogen ima zaštitnu ulogu za srce, a ta se zaštita gubi s padom njegove razine u menopauzi.

Ako je žena tijekom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prijevremeni porod, dr. Parikh kaže da je u tim slučajevima potrebna posebna briga o zdravlju srca, jer su takva stanja povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

Najgora popodnevna navika

Na pitanje koju popodnevnu naviku treba izbjegavati radi zdravlja srca, oba kardiologa odgovaraju isto: mirovanje neposredno nakon jela.

"Umjesto da sjedite dok probavljate hranu, preporučujem šetnju od 10 do 15 minuta nakon obroka. Razine šećera u krvi i kolesterola obično naglo porastu nakon jela, pa je kretanje u tom razdoblju jednostavna i zdrava navika", kaže dr. Morales.

Dr. Parikh dodaje da su skokovi inzulina posebno izraženi nakon konzumacije slatkiša, što znači da je kratka šetnja osobito korisna nakon popodnevnog deserta.

Oba kardiologa ističu da je sjedilački način života rizičan faktor za srčane bolesti. To potvrđuje i znanstvena analiza iz 2025. objavljena u časopisu Medicine, koja je pokazala da dulje gledanje televizije povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je također utvrdilo da tjelesna aktivnost taj rizik smanjuje.

"Ako kratka šetnja nakon jela ne postane navika, s vremenom to može potaknuti veći unos hrane uz manje kretanja, što vodi debljanju. S godinama se ti kilogrami obično nakupljaju na trbuhu, gdje su posebno štetni za srce", kaže dr. Parikh.

Zdrave popodnevne alternative

Dr. Morales ističe da je jedan od najboljih načina za zaštitu srca integrirati tjelesnu aktivnost u dnevnu rutinu, sve dok ne postane automatizam. Kratka šetnja nakon ručka ili popodnevnog obroka idealan je primjer.

Kad je riječ o izboru popodnevnog obroka, dr. Parikh preporučuje šaku orašastih plodova i voće. Taj međuobrok ne zahtijeva pripremu, a bogat je nutrijentima korisnima za srce. Orašasti plodovi i voće sadrže vlakna i antioksidanse, a uz to su orašasti plodovi i dobar izvor nezasićenih masti koje snižavaju kolesterol i upalne procese. Te masti ujedno osiguravaju i dulji osjećaj sitosti.

"Na mnoge faktore rizika za srčane bolesti može se utjecati zdravom prehranom i kretanjem. Nikada nije kasno za promjene koje će unaprijediti zdravlje srca i produljiti život", zaključuje dr. Parikh. Kratka šetnja nakon obroka jednostavna je promjena s dugoročnim pozitivnim učinkom na zdravlje srca.