Najgore doba dana za buđenje
AKO SE UJUTRO mučite s ustajanjem čim alarm zazvoni, vjerojatno se pitate budite li se u pogrešno vrijeme. Iako ne postoji univerzalno "najgore" doba za buđenje koje vrijedi za sve, stručnjaci objašnjavaju da ono ovisi o vašem osobnom ciklusu spavanja i cirkadijskom ritmu. Najteže se probuditi u trenutku koji nije usklađen s vašim unutarnjim satom, piše Eating Well.
Utjecaj unutarnjeg sata
Vaš kronotip, odnosno prirodna sklonost organizma da spava i budi se u određeno vrijeme, ključan je faktor. Ljudi se dijele na noćne ptice, ranoranioce i neutralne tipove. Noćnim pticama teško padaju rani alarmi, dok su jutarnji tipovi često odmah spremni za dan.
"Kronotip oblikuje cirkadijski ritam, unutarnji biološki sat koji regulira brojne fiziološke procese, uključujući tjelesnu temperaturu, razinu hormona i krvni tlak, kao i kognitivno funkcioniranje", kaže Cindi May, profesorica psihologije i stručnjakinja za spavanje. Ona ističe da svi ljudi imaju cirkadijske ritmove, ali se njihovo vrijeme razlikuje od osobe do osobe.
Budnost je obično na najnižoj razini otprilike dva sata prije uobičajenog vremena buđenja, što je često između 3 i 6 sati ujutro, navodi psihologinja Shelby Harris. "Buđenje u tom periodu, primjerice zbog ranih smjena ili noćnih letova, posebno je teško", kaže Harris.
Problem buđenja iz dubokog sna
Ustajanje iz dubokog, sporovalnog sna može uzrokovati takozvanu inerciju spavanja. Riječ je o privremenoj ošamućenosti koja može potrajati 30 minuta ili duže, a tijekom koje su moguće sporije reakcije, lošije kratkoročno pamćenje te problemi s učenjem i razmišljanjem, objašnjava Harris.
"Duboki san je najgušći u prvoj trećini noći, pa je buđenje nekoliko sati nakon što zaspite obično najteže", dodaje ona.
Neuroznanstvenica i stručnjakinja za spavanje Chelsie Rohrscheib kaže da se buđenje u pogrešnom trenutku može spriječiti ako se osigura sedam do devet sati sna. Ustajanje prije nego što se to postigne dovodi do manjka sna, a prekidanje dubokog sna uzrokuje inerciju.
"Vrijeme buđenja mora biti usklađeno s vašim prirodnim cirkadijskim ritmom, što vam omogućuje sedam do devet sati sna", poručuje Rohrscheib.
Na što paziti kod buđenja
Stručnjaci se slažu da je ključna dosljednost. "Održavanje istog vremena buđenja jednako je važno kao i odlazak u krevet u isto vrijeme. To će spriječiti probleme povezane s lošom kvalitetom sna, poput nedovoljnog spavanja i nesanice", kaže Rohrscheib.
Harris savjetuje da odaberete vrijeme buđenja kojeg se možete pridržavati svaki dan, uključujući vikende, te prema tome odredite kada trebate ići spavati. Također je važno osigurati dovoljno sna jer, kako kaže May, njegov nedostatak otežava buđenje jednako kao i prekidanje dubokog sna.
Harris preporučuje da preskočite tipku za odgodu alarma jer "tih nekoliko dodatnih minuta donosi samo isprekidan san niske kvalitete". Umjesto toga, pokušajte se izložiti dnevnom svjetlu ubrzo nakon ustajanja, što pomaže u postavljanju biološkog sata za taj dan. Ako trebate promijeniti raspored buđenja, Harris savjetuje da to činite postupno, pomicanjem vremena za po 15 minuta.