Liječnici upozoravaju na skrivenu opasnost u spavaćoj sobi
NAVIKA spavanja uz upaljen televizor, noćnu svjetiljku ili provjeravanje mobitela prije sna mogla bi imati ozbiljne posljedice. Novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open povezuje noćnu izloženost umjetnom svjetlu sa znatno većim rizikom od razvoja teških bolesti srca i krvnih žila.
Prema rezultatima, osobe koje su noću bile izložene većim količinama svjetlosti imale su povećan rizik od zatajenja srca, koronarne bolesti, fibrilacije atrija te srčanog i moždanog udara.
Detalji istraživanja
Znanstvenici su analizirali podatke 88.905 osoba starijih od 40 godina. Sudionici su tjedan dana nosili senzore na zapešću koji su mjerili izloženost svjetlu između 00:30 i 6:00 sati. Na temelju tih podataka podijeljeni su u četiri skupine, od najmanje do najviše izloženih.
Njihovo kardiovaskularno zdravlje praćeno je idućih devet i pol godina, a u obzir su uzeti i drugi faktori rizika poput pušenja, tjelesne aktivnosti, smjenskog rada i socioekonomskog statusa. Rezultati su pokazali da su sudionici izloženi najvećim količinama noćnog svjetla imali najlošije zdravstvene ishode.
U usporedbi s onima koji su spavali u najvećem mraku, kod njih je zabilježen 56 posto veći rizik od zatajenja srca, do 56 posto veći rizik od srčanog udara i do 30 posto veći rizik od moždanog udara. Iako studija ne dokazuje da svjetlost izravno uzrokuje ove bolesti, stručnjaci vjeruju da je objašnjenje u poremećaju prirodnog biološkog ritma.
Utjecaj na biološki sat
Riječ je o cirkadijalnom ritmu, unutarnjem satu koji regulira izmjenu budnosti i spavanja te druge tjelesne procese. Dr. Jeremy Slivnick, kardiolog sa Sveučilišta u Chicagu koji nije sudjelovao u istraživanju, objašnjava važnost ovog ciklusa.
“Znamo da je cirkadijalni ritam iznimno važan dio zdravog načina života i da poremećaji ciklusa spavanja i budnosti mogu biti povezani s kardiovaskularnim događajima”, rekao je. Prema njegovim riječima, izloženost svjetlu noću može prevariti mozak da misli kako je dan i time narušiti prirodni ritam organizma.
Dr. Ehimen Aneni, izvanredni profesor kardiovaskularne medicine na Sveučilištu Yale, također je komentirao nalaze. “Mislim da izloženost svjetlosti dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma. To može, ali i ne mora utjecati na trajanje sna, ali svakako utječe na njegovu ukupnu kvalitetu. Zdrav san ne podrazumijeva samo koliko dugo spavamo, nego i koliko dobro redovito spavamo”, pojasnio je Aneni.
Posljedice nekvalitetnog sna
Stručnjaci ističu da sedam ili osam sati sna ne jamči kvalitetan odmor. Osobe koje se bude umorne ili imaju jutarnje glavobolje trebale bi se posavjetovati s liječnikom. Nekvalitetan san povezuje se s nizom kardiovaskularnih i kardiometaboličkih bolesti. “Postoje dokazi da je kratko trajanje sna povezano s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara”, istaknuo je Aneni.
Dr. Slivnick dodaje da je spavanje mehanizam obnove organizma: “Nedostatak sna može povećati stres i tjeskobu te pojačati tjelesne reakcije povezane s odgovorom na opasnost. Ti mehanizmi mogu dodatno opteretiti srce, osobito ako traju dulje vrijeme”. Dugotrajni stres može pridonijeti razvoju visokog krvnog tlaka, a poremećaji cirkadijalnog ritma predstavljaju i faktor rizika za dijabetes tipa 2.
Razlike među spolovima i ograničenja studije
Jedan od zanimljivih nalaza odnosi se na razlike između muškaraca i žena. “Privukla mi je pozornost činjenica da je povezanost, čini se, bila izraženija kod žena nego kod muškaraca”, rekao je Aneni. Autori studije navode da je to u skladu s ranijim istraživanjima koja su pokazala da su žene osjetljivije na poremećaje ritma uzrokovane svjetlošću te da žene koje rade noćne smjene imaju veće stope zatajenja srca.
Ipak, znanstvenici ističu i ograničenja studije. Nije poznato iz kojih je izvora dolazila svjetlost kojoj su sudionici bili izloženi, poput ulične rasvjete, televizora ili mobitela. Uz to, 97 posto sudionika bili su bijelci, pa se rezultati ne mogu pouzdano primijeniti na sve populacije bez dodatnih istraživanja.
Kako poboljšati san i zdravlje srca
Dok se čekaju dodatna istraživanja, stručnjaci smatraju da je smanjivanje izloženosti umjetnom svjetlu tijekom spavanja razumna preventivna mjera. Preporučuje se zamračivanje spavaće sobe, gašenje nepotrebnih izvora svjetla i ograničavanje korištenja ekrana neposredno prije spavanja.
Odraslima se savjetuje sedam do devet sati sna, uz odlazak na počinak i buđenje u približno isto vrijeme. Dr. Slivnick svojim pacijentima preporučuje smjernice Američke udruge za srce, poznate kao “Life’s Essential 8”.
One obuhvaćaju osam ključnih područja: uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, dovoljno kvalitetnog sna, održavanje zdrave tjelesne težine te kontrolu kolesterola, šećera u krvi i krvnog tlaka. “Ako se pridržavamo tih osam smjernica, možemo učiniti jako mnogo kako bismo smanjili rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti”, zaključio je Slivnick.