NAVIKE spavanja, osobito one vikendom, mogle bi biti rani pokazatelj problema sa srcem, a mogle bi povećati i rizik od moždanog udara. Nova studija ukazuje na to da promjene u vremenu odlaska na spavanje, poput kasnijeg lijeganja tijekom vikenda, mogu negativno utjecati na zdravlje, piše Mirror.

Istraživači su otkrili da i velika odstupanja u trajanju spavanja, poput produljenog jutarnjeg spavanja ili preskakanja odlaska u krevet, također mogu imati štetne posljedice. Istraživanje, koje još nije prošlo znanstvenu recenziju, bit će predstavljeno na znanstvenim skupovima Američke udruge za srce 2026. godine u Chicagu. Analizom podataka iz više od milijun noći spavanja, zaključeno je da bi održavanje dosljednog rasporeda spavanja moglo biti ključno za zaštitu srca.

Dosljedan raspored spavanja štiti srce

Voditelj istraživanja, dr. Nguyen Minh Tuan Viet, neuroznanstvenik i suradnik na Dječjoj bolnici u Bostonu i Medicinskom fakultetu Harvard, rekao je: "Iako se često fokusiramo na to da svaku večer odspavamo punih osam sati, održavanje redovitog rasporeda je praktičan korak koji svatko može poduzeti kako bi zaštitio svoje srce i krvne žile. To znači isto vrijeme odlaska u krevet, buđenja i trajanja sna iz noći u noć."

Metodologija istraživanja

Znanstvenici su analizirali podatke o spavanju više od 10.000 odraslih osoba koje su nosile uređaje za praćenje aktivnosti. Podaci su prikupljeni u sklopu istraživačkog programa "All of Us" američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Studija je pratila količinu sna, odnosno ukupan broj sati spavanja svake noći, te kvalitetu sna, mjereći vrijeme provedeno u laganom, dubokom i REM snu. Također je bilježeno koliko je osoba bila budna nakon što je prvi put zaspala.

Istraživači su promatrali jesu li se trajanje sna, vrijeme odlaska u krevet i vrijeme buđenja mijenjali iz noći u noć tijekom otprilike šest mjeseci. Analizirane su i prirodne sklonosti osobe da bude "noćna ptica" ili "ranoranilac" te broj završenih ciklusa spavanja svake noći.

Odstupanja povećavaju rizik

Rezultati su pokazali da su promjene u vremenu spavanja tijekom šestomjesečnog razdoblja povezane s 20 do 23 posto većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, uključujući srčani udar, moždani udar i zatajenje srca.

Svakih 29 minuta povećanja u varijaciji trajanja sna također je povezano s većim rizikom. To uključuje 29 posto veći rizik od bolesti srčanog mišića, zbog koje srce ne može pumpati dovoljno krvi, te 20 posto veći rizik od zatajenja srca.

S druge strane, veći broj potpunih ciklusa spavanja svake noći rezultirao je 28 posto manjim rizikom od atrijske aritmije, čestog oblika nepravilnog rada srca. Neuobičajeno dug ciklus spavanja bio je povezan s 55 posto većim rizikom od srčanog ili moždanog udara.

Problematični vikendi i smjenski rad

Dr. Viet je pojasnio da je neredovitost spavanja često povezana s vikendima, kada se petkom liježe kasnije, ili s radom u smjenama. "To možda nije dobro za zdravlje vašeg srca. Ponekad na kvalitetu sna ne možemo utjecati. No, redovitost, odnosno odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme, nešto je što mnogi ljudi mogu kontrolirati", poručio je.

Prosječna dob sudionika u studiji bila je 53 godine, a otprilike sedam od deset ispitanika bile su žene. Na početku istraživanja nitko od sudionika nije imao srčane ili metaboličke bolesti. Njihovo spavanje praćeno je oko šest mjeseci, a zatim su praćeni još gotovo četiri godine kako bi se utvrdilo jesu li razvili srčane probleme.