MNOGI ljudi skloni su pretjeranom razmišljanju i brizi oko mogućih negativnih scenarija, što može utjecati na fokus, energiju i opću kvalitetu života. Neuroznanstvenik dr. Alex Korb, profesor na sveučilištu UCLA i autor knjige "The Upward Spiral", objašnjava da za jačanje mentalnog zdravlja nisu potrebne velike promjene. Ističe da i male prilagodbe u svakodnevnim navikama mogu pomoći u boljoj koncentraciji, smirenosti i smanjenju osjećaja izgaranja. U nastavku je podijelio nekoliko pristupa koji su se pokazali učinkovitima.

Prepoznavanje anksioznosti kao korisnog signala

Dr. Korb objašnjava da mnogi ljudi anksioznost doživljavaju kao slabost, iako ona zapravo može imati važnu funkciju. "Anksioznost vidim kao detektor dima: signal iz limbičkog sustava koji ukazuje na ono što je važno", rekao je neuroznanstvenik za CNBC. Umjesto potiskivanja, savjetuje da se zastane i razmisli što taj osjećaj poručuje. Takav pristup pomaže u razlikovanju stvarne prijetnje od prolazne nelagode.

Odbacivanje samokritike kao izvora motivacije

Prema njegovim riječima, motivacija temeljena na samokritici dugoročno nije održiva. Pod pritiskom dolazi do povećanja određenih kemijskih procesa u mozgu koji kratkoročno pojačavaju fokus, ali dugoročno iscrpljuju. "Umjesto da razmišljam o ishodima koje ne želim, usredotočim se na ishode koje želim postići", navodi dr. Korb. Takva promjena fokusa može pomoći u jasnijem razmišljanju i većoj motivaciji.

Manje opterećenja podacima o snu

Dr. Korb ne preporučuje pretjerano praćenje podataka o snu putem tehnologije. Smatra da analiziranje informacija koje ne možemo u potpunosti kontrolirati može povećati stres. "Ako se probudim umoran, podsjetim se da će dan možda biti težak, ali da će sve biti u redu", ističe neuroznanstvenik. Umjesto toga, naglašava važnost stabilnih navika poput jutarnjeg svjetla, redovitog sna i fizičke aktivnosti.

Izbjegavanje multitaskinga kod važnih zadataka

Iako multitasking (istodobno obavljanje više zadataka) može stvoriti privid produktivnosti, zapravo opterećuje mozak i povećava mogućnost pogrešaka. Prebacivanje između zadataka dodatno opterećuje prefrontalni korteks, ključan za donošenje odluka. "Kada se zaista trebam ozbiljno posvetiti poslu, podijelim zadatak na manje vremenske cjeline", napominje dr. Korb. Fokusiranje na jednu stvar u određenom vremenu pomaže u učinkovitijem radu.

Prihvaćanje emocija umjesto njihovog potiskivanja

Pozitivno razmišljanje može biti korisno, ali ignoriranje negativnih emocija može imati suprotan učinak. Dr. Korb ističe da je važno prepoznati i imenovati vlastite osjećaje. Time se smanjuje opterećenje na dijelove mozga odgovorne za stres i omogućuje bolja regulacija emocija. Takav pristup pomaže u smirenijem i svjesnijem donošenju odluka.

Odvajanje osobne vrijednosti od produktivnosti

Dr. Korb naglašava da poistovjećivanje vlastite vrijednosti s postignućima može dovesti do kroničnog stresa i izgaranja. "Dugo sam se vremena isključivo usredotočivao na svoju ambiciju kako bih izbjegao osjećaj neuspjeha", podijelio je. S vremenom je shvatio važnost priznavanja vlastite vrijednosti neovisno o rezultatima. Takva promjena može doprinijeti većem osjećaju zadovoljstva i mentalne stabilnosti.