Nova studija o snu: Japanci spavaju najmanje, ali žive najdulje
STANOVNICI Japana u prosjeku spavaju samo 6.23 sata po noći, u usporedbi sa 7.05 sati u SAD-u i 7.11 sati na Novom Zelandu. To pokazuju novi podaci koje je s Newsweekom podijelio proizvođač pametnog prstenja za praćenje zdravlja Oura. Studija je naglasila kako podrijetlo i kultura mogu utjecati na količinu sna, ali i da to ne mora nužno dovesti do lošijeg zdravlja. Među zemljama u kojima se manje spava su i Indija te Ujedinjeni Arapski Emirati.
Utjecaj kulture i okoliša
"Iako je san biološki proces, na njega snažno utječu kultura i okolina. To jasno vidimo u zemljama koje bilježe kraće prosječno trajanje noćnog sna", rekla je znanstvenica za spavanje Heli Koskimäki, voditeljica odjela u tvrtki Oura. "U Indiji je uobičajeno da obiteljski obroci odgađaju odlazak na spavanje, u Japanu dugo radno vrijeme pomiče san na kasnije, a u UAE-u zbog ekstremnih vrućina ljudi često vježbaju kasno navečer ili vrlo rano ujutro", pojasnila je za Newsweek.
Podaci u studiji prikupljeni su od korisnika pametnog prstenja koje prati njihovu aktivnost. U svih dvanaest zemalja za koje su podaci bili dostupni, za analizu obrazaca spavanja korišten je uzorak od 5000 ljudi. Zanimljivo je da zemlje s kraćim trajanjem sna ne moraju nužno imati lošije zdravstvene ishode. Japan, primjerice, ima dulji prosječni životni vijek od bilo koje druge zemlje obuhvaćene istraživanjem.
Preporuke i zdravstveni rizici
Američka akademija za medicinu spavanja i Društvo za istraživanje sna preporučuju odraslima sedam ili više sati sna po noći kako bi izbjegli zdravstvene rizike.
Prema Johns Hopkins Medicine, kronični nedostatak sna može dovesti do povećanog rizika od razvoja demencije, pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 te potencijalno i raka dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate. Također može utjecati na sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu, pri radu ili vožnji.
Obrasci spavanja razlikuju se među kulturama
"Obrasci spavanja doista se prilično razlikuju među kulturama. Navike drijemanja poput sieste, radni rasporedi, vrijeme provedeno pred ekranima i stavovi prema odmoru - sve je to pod snažnim utjecajem geografskih i kulturnih normi", rekao je Hamid Djalilian sa Sveučilišta u Kaliforniji.
"Ipak, ljudska biologija prilično je dosljedna. Za većinu odraslih čini se da je najzdraviji raspon od oko 7 do 8 sati po noći. U velikim skupovima podataka vidimo jasan uzorak u obliku slova U, gdje su oba ekstrema - manje od 6 ili više od 9 sati - povezana s višim stopama srčanih bolesti, dijabetesa, depresije, kognitivnog pada pa čak i smrtnosti."
Podaci Oure pokazali su značajne globalne razlike u trajanju sna, iako su sve bile unutar raspona koji se općenito smatra zdravim. Koskimäki dodaje kako različite populacije imaju i različite kronotipove - biološku sklonost da budu jutarnji ili večernji tipovi.
"Izazov s kojim se suočavaju te 'nacije noćnih ptica' jest što moderno društvo - posao, škola, obitelj - često zahtijeva rano ustajanje, što znači da se san skraćuje", rekla je. "Ključno je shvatiti da je potrebna količina sna individualna, razlikuje se od osobe do osobe i mijenja se tijekom života. Praćenje vlastitog kronotipa i podataka o spavanju te osluškivanje koliko se odmorno osjećate može vam pomoći da izgradite dosljednu rutinu."
Eric Zhou, izvanredni profesor na Harvard Medical School, rekao je za Newsweek da je njegovo nedavno istraživanje na odraslima u SAD-u pokazalo prosječno trajanje sna od 7.6 sati, ali s velikim rasponom od 6.5 do 8.9 sati. Jedan od problema, kaže, je i "društveni jet lag".
"Tradicionalno smatramo da je društveni jet lag, odnosno pomicanje rasporeda spavanja između radnog tjedna i vikenda, povezan s lošijim ishodima. To se događa jer osoba možda ne spava dovoljno radnim danima pa to nadoknađuje vikendom, što nije dobro, i stvara cirkadijalnu neusklađenost, što je također loše", objasnio je.
"Sve ovo govori da je nedovoljno sna globalna zdravstvena epidemija koja ne poznaje granice. Danas, kada se brojni interesi natječu za našu pažnju unutar 24 sata, san je najmanje zabavna aktivnost, ali je možda najkorisnija."