RAK JE BOLEST koja pogađa velik dio populacije, bilo kroz osobno iskustvo ili u obitelji. Prema procjenama National Cancer Institutea, u 2025. godini trebalo bi biti dijagnosticirano više od dva milijuna novih slučajeva raka, dok bi više od 618 tisuća ljudi moglo umrijeti od te bolesti. Najčešće se dijagnosticiraju rak dojke, prostate, pluća i bronha, debelog crijeva i rektuma te melanom kože. Iako genetiku ne možemo promijeniti, postoje rizični faktori na koje možemo utjecati.

Jedan od njih je izloženost dimu i duhanskim proizvodima, na što onkolozi posebno upozoravaju. "Važno je kontrolirati rizik od raka jer je riječ o opasnoj bolesti koja može skratiti životni vijek", ističe onkologinja dr. Sandy Kotiah za Parade. Dodaje i da rak nastaje zbog oštećenja normalnih stanica koje se ne mogu popraviti, zbog čega dolazi do nekontroliranog rasta i zatajenja ključnih organa poput pluća i jetre.

Izloženost dimu nije povezana samo s rakom pluća

Dr. Amna Sher, medicinska onkologinja u Stony Brook Cancer Centeru, upozorava da dim iz cigareta, lula i cigara sadrži opasne kemikalije poput nikotina, benzena, arsena i formaldehida.

"Te kemikalije oštećuju dišne putove, krvne žile i srce, ali i DNK, što može dovesti do razvoja raka", kaže ona. Ističe i da pasivno pušenje predstavlja ozbiljan rizik jer "udisanje kancerogenih tvari može pridonijeti razvoju raka pluća, dojke, nosne šupljine i nazofarinksa kod odraslih".

Onkolog dr. Bradley Hiatt upozorava da izloženost dimu nije povezana samo s rakom pluća, već i s rakom mokraćnog mjehura, jednjaka, bubrega, želuca, jetre, crijeva te akutnom mijeloičnom leukemijom. "Zbog tih dodatnih oblika raka važno je da i pušači i liječnici budu svjesni rizika kako bi se mogla provoditi odgovarajuća testiranja", napominje dr. Hiatt.

Dr. Kotiah zaključuje da pušenje oštećuje krvne žile i ubrzava nakupljanje kolesterola, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.