POZNATO je da manje od dva posto zdravstvenih radnika puši, što je podatak koji jasno govori kako izravan uvid u posljedice rizičnog ponašanja utječe na osobne odluke. Liječnici iz prve ruke svjedoče razornom utjecaju duhana na tijelo, uključujući drastično povećan rizik od raka.

Slično tome, onkolozi svakodnevno vide kako prehrana i životne navike oblikuju rizik od oboljenja, što se odražava i na njihove jelovnike. Dr. Nathan Handley, direktor Programa za integrativni oporavak od raka na Institutu Marcus, ističe da prehrana ima važnu ulogu u prevenciji. Prema njegovim riječima, iako sama prehrana uzrokuje oko četiri posto slučajeva raka u SAD-u, ona je usko povezana s drugim ključnim čimbenicima rizika poput tjelesne težine, konzumacije alkohola i neaktivnosti.

Ta kombinacija, kaže, uzrokuje otprilike petinu svih karcinoma, dok je na globalnoj razini 30 do 50 posto karcinoma povezano s faktorima životnog stila i okoliša na koje možemo utjecati.

Prehrana je cjelina, a ne pojedinačni obrok

Tri onkologa s kojima je Parade razgovarao o vezi prehrane i raka potvrdila su da je ona bitna za prevenciju, ali su istodobno naglasili da je u redu i dalje jesti hranu koju volite, čak i ako nema veliku nutritivnu vrijednost.

"Umjesto da se brinu o jednoj namirnici ili jednom obroku, potičem ljude da se usredotoče na zdrave obrasce prehrane koje mogu dugoročno održati", kaže dr. Sudarsan Vishnu Kollimuttathuillam, onkolog u bolnici City of Hope u Kaliforniji. Hrana, na kraju krajeva, nije samo izvor nutrijenata, već i ugoda, radost i prilika za druženje, a sve to također pridonosi općem blagostanju i prevenciji bolesti.

Iako nijedna pojedinačna namirnica neće uzrokovati rak, sva tri liječnika upozoravaju da je važno paziti na cjelokupnu prehranu.

"Iako nije jedini faktor, loša prehrana apsolutno može povećati rizik od određenih vrsta karcinoma. Prerađena hrana, veća konzumacija alkohola te prehrana bogata crvenim mesom, a siromašna voćem, povrćem i vlaknima, mogu osobu izložiti većem riziku", objašnjava dr. Dillon Cason, hematolog i onkolog s Instituta za rak Lehigh Valley Topper.

Dr. Handley preporučuje prehranu temeljenu na biljkama i održavanje zdrave tjelesne težine. "U praksi to znači da naglasak treba biti na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, grahoricama i orašastim plodovima", kaže on. Dodaje da su biljni izvori proteina, perad i riba bolji izbor od crvenog mesa i prerađevina poput suhomesnatih proizvoda.

Jedna vrsta hrane koju preskaču

Kada su u restoranu, postoji jedna vrsta hrane koju sva tri onkologa gotovo uvijek preskaču: pržena hrana. Objašnjavaju da takva hrana povećava rizik od raka na nekoliko načina. "Istraživanja pokazuju da je redovita konzumacija duboko pržene hrane povezana s većim rizikom od nekoliko vrsta raka", kaže dr. Kollimuttathuillam.

Napominje da se prženjem hrana izlaže vrlo visokim temperaturama, što može stvoriti spojeve poput akrilamida, čiju potencijalnu ulogu u razvoju raka znanstvenici još proučavaju.

Dr. Handley pojašnjava da priprema mesa na vrlo visokoj temperaturi, poput prženja ili pečenja na žaru do zagorijevanja, stvara spojeve koji se nazivaju heterociklički aromatski amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH).

Ti spojevi oštećuju DNK i u studijama na životinjama pokazalo se da uzrokuju rak. Ponovna uporaba ulja na visokim temperaturama, dodaje, stvara još više takvih spojeva. Drugi problem je što redovita konzumacija pržene hrane pridonosi pretilosti, koja je poznati faktor rizika.

"Postoje čvrsti dokazi da pretilost povećava rizik od mnogih vrsta raka. Vjerujem da je to jedan od glavnih razloga zašto vidimo veći broj slučajeva raka u mnogim dobnim skupinama, posebno kod mlađih od 40 godina. Pretilost dovodi tijelo u stanje kronične upale, što uzrokuje oslobađanje upalnih markera koji abnormalnim stanicama daju bolju priliku za preživljavanje i rast", kaže dr. Cason.

Zdraviji izbori na jelovniku

Ako s onkologom dijelite obrok, vjerojatno neće htjeti podijeliti porciju prženih krumpirića. Sva trojica kažu da preferiraju glavna jela s nemasnim proteinima i puno povrća. Neki od primjera su salata s piletinom ili lososom, curry od tofua ili leće, riba na žaru s pečenim povrćem, fajite, burrito zdjele i sushi.

Dr. Handley objašnjava da pečenje u pećnici, kuhanje na pari ili pirjanje ne dovode do stvaranja štetnih kemikalija. "Pečenje u pećnici na umjerenim temperaturama je sasvim u redu. Ključno je izbjegavati dugotrajno izlaganje hrane, osobito mesa, vrlo visokim temperaturama i izravnom plamenu. Ako pečete na roštilju, bolje je koristiti nižu temperaturu i paziti da hrana ne zagori", savjetuje on.

Na kraju, prevencija raka ne znači da se zauvijek morate odreći pržene hrane. "Čvrsto vjerujem u umjerenost. Čak i svojim pacijentima kažem da jedu i piju ono što vole, ali odgovorno. Svi znamo da u životu možete raditi sve kako treba, a ipak dobiti loše karte", zaključuje dr. Cason. Sve dok se pržena hrana na vašem jelovniku nalazi samo povremeno, a ne redovito, nema razloga za brigu.