STRUČNJACI su otkrili da bi kretanje moglo biti tajna dugovječnosti. Australski znanstvenici došli su do zaključka da bi osobe starije od 40 godina mogle sa samo 50 minuta aktivnosti dnevno produžiti životni vijek za oko pet godina.

Podaci koje je obradio znanstvenik Lennert Veerman, a objavljeni su u British Journal of Sports Medicine, pokazuju da ljudi koji su aktivni 160 minuta dnevno mogu smanjiti rizik od prerane smrti za čak 73 posto. Veerman je do tih podataka došao s pomoću fitness narukvica koje je nosilo 35.000 sudionika istraživanja.

Iako naglašava da "bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti" može donijeti koristi, Veerman ističe da su "najveći pozitivni učinci" zabilježeni kod ljudi koji se kreću oko tri sata dnevno. Prema trenutačnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli bi trebali težiti najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelovježbe tjedno.

Ove aktivnosti trebale bi biti raspoređene kroz četiri do pet dana u tjednu. Također, dodavanje nekoliko vježbi za jačanje mišića tjedno dodatno pomaže u održavanju zdravlja, piše Surrey Live.

Nije potrebno provoditi sate u teretani

Veerman je objasnio: "Tjelesna aktivnost, ne samo intenzivna tjelovježba, snižava krvni tlak, smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti. Također, može smanjiti razinu stresa, što poboljšava imunološki sustav, a može i poboljšati raspoloženje, što smanjuje rizik od depresije i zlouporabe alkohola ili drugih supstancija koje negativno utječu na zdravlje."

Ovaj stručnjak naglašava da nije potrebno provoditi sate u teretani ili trčati maratone kako biste poboljšali svoje zdravlje. Dovoljno je jednostavno više se kretati tijekom dana, što može imati "ogroman pozitivan učinak" i što je, kako tvrdi, "često podcijenjeno".

Njegov kolega Emmanuel Stamatakis, profesor tjelesne aktivnosti i javnog zdravlja na Sveučilištu u Sydneyju, izdvojio je pet ključnih aktivnosti koje mogu značajno smanjiti rizik od prerane smrti:

• Kratke, intenzivne aktivnosti u trajanju od 60 do 120 sekundi, ponavljane tri do četiri puta dnevno
• Svakodnevno korištenje stubišta umjesto dizala
• Postupno povećavanje razine tjelesne aktivnosti
• Brza šetnja u trajanju od najmanje deset minuta dnevno
• Vožnja bicikla sat vremena tjedno

Stamatakis preporučuje povećanje onoga što naziva "intenzivna povremena tjelesna aktivnost u svakodnevnom životu", što uključuje brzi hod kako biste stigli na autobus, energično penjanje stubištem ili dodavanje nekoliko kratkih sprintova tijekom desetominutne šetnje. Izjavio je: "Kada su ljudi tijekom dana ukupno proveli 4,4 minute radeći kratke, ali intenzivne aktivnosti, zdravstveni učinci bili su značajni."

No, znanstvenici upozoravaju da nagli prelazak s neaktivnog načina života na intenzivnu tjelesnu aktivnost može predstavljati određene rizike. Veerman savjetuje da se počne s manjim opterećenjem i da se intenzitet aktivnosti postupno povećava.