APNEJA u snu poremećaj je kod kojeg tijekom spavanja dolazi do kratkotrajnih prekida disanja. Puno je češća nego što se misli, a iako je riječ o čestom poremećaju, njegove posljedice mogu biti ozbiljne. Apneja u snu može povisiti krvni tlak, a povezuje se i s većim rizikom od neuroloških bolesti jer ponavljani prekidi disanja smanjuju dotok kisika u mozak.

Dijagnozu nije uvijek lako postaviti jer se simptomi javljaju dok osoba spava. Oni koji spavaju sami često nisu ni svjesni da im se disanje tijekom noći nakratko prekida. Glasno hrkanje jedan je od najpoznatijih znakova, no postoje i dnevni simptomi koji mogu upućivati na problem i zbog kojih bi bilo dobro potražiti liječnički savjet.

Simptomi koji mogu otkriti problem

Istraživanja pokazuju da su u većem riziku muškarci, starije osobe i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom. Noćni simptomi uključuju glasno hrkanje, buđenje s osjećajem gušenja i nemiran san, dok dnevni znakovi mogu biti manje očiti.

Umor

Jedan od najčešćih znakova apneje u snu je stalan umor. Dr. Suman Paul, specijalist za respiratorne bolesti iz Ujedinjenog Kraljevstva, ističe da ponavljani prekidi disanja narušavaju san i sprječavaju kvalitetan odmor. Zbog toga se osobe s apnejom u snu često bude umorne i tijekom dana osjećaju iscrpljeno.

"Najčešći dnevni simptom apneje je umor ili iscrpljenost", potvrđuje i dr. Brooke Judd, voditeljica odjela za medicinu spavanja u Dartmouth Healthu. "Ponekad je pospanost toliko jaka da osoba može zaspati usred razgovora ili vožnje, ali simptomi ne moraju uvijek biti tako očiti."

Moždana magla

Čest simptom je i takozvana moždana magla. Dr. Judd objašnjava da se dnevni umor uzrokovan apnejom u snu ne mora uvijek očitovati dramatično, nego se može javiti kao slabija koncentracija. Ako osoba teško razmišlja, ne može se usredotočiti ili primjećuje da je zaboravnija nego inače, mogući uzrok može biti apneja u snu.

Manjak kvalitetnog sna otežava komunikaciju među neuronima i usporava rad prefrontalnog korteksa, dijela mozga važnog za fokus, planiranje i donošenje odluka. Već jedna neprospavana noć može utjecati na kognitivne funkcije, a posljedice su izraženije kada se manjak sna ponavlja iz noći u noć.

Jutarnje glavobolje

Na apneju u snu mogu upućivati i jutarnje glavobolje. Dr. Paul navodi da ih može uzrokovati kombinacija manjka kisika i isprekidanog sna. Kada disanje nakratko prestane, razina kisika u krvi pada, a ugljični dioksid se nakuplja. To može dovesti do širenja krvnih žila oko mozga i povećanja tlaka unutar lubanje. Prema podacima organizacije Sleep Apnea, između 10 i 30 posto ljudi s apnejom u snu ima jutarnje glavobolje.

Visok krvni tlak

Visok krvni tlak također može biti povezan s apnejom u snu. Ako je na liječničkom pregledu izmjeren povišen tlak, jedan od mogućih uzroka može biti upravo ovaj poremećaj. Znanstveni članak objavljen u časopisu Cureus objašnjava da oslabljeno disanje tijekom noći uzrokuje privremeni pad kisika i porast ugljičnog dioksida, što može naglo povisiti krvni tlak.

Povezanost apneje u snu i hipertenzije jedan je od glavnih razloga zašto je važno prepoznati i liječiti ovaj poremećaj. Visok krvni tlak povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara.

Smanjen libido

Apneja u snu može biti povezana i sa smanjenim libidom. Ako osoba primijeti pad seksualne želje, jedan od mogućih uzroka može biti upravo poremećen san, kaže dr. Paul. Istraživanja pokazuju da kombinacija manjka kisika i loše kvalitete sna može smanjiti libido kod muškaraca i žena, a kod muškaraca može pridonijeti i erektilnoj disfunkciji.

Je li otežano disanje danju znak apneje u snu?

Budući da se apneja u snu definira kao prekid disanja tijekom spavanja, mnogi se pitaju može li osjećaj nedostatka zraka tijekom dana biti jedan od simptoma. Dr. Paul i dr. Judd slažu se da to uglavnom nije slučaj.

Nedostatak zraka tijekom dana češće je povezan s drugim stanjima, poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti, upale pluća, zatajenja srca ili raka pluća. Kako bi utvrdili uzrok, liječnici mogu preporučiti pretrage poput EKG-a, testova plućne funkcije, rendgena prsnog koša, CT-a ili ultrazvuka srca.

"Nedostatak zraka tijekom dana nije uobičajen simptom apneje, iako ga ponekad vidimo", kaže dr. Judd. Objašnjava da taj simptom najčešće nije izravno povezan sa samom apnejom u snu, nego može biti posljedica drugih stanja, primjerice kongestivnog zatajenja srca ili plućne hipertenzije. "Također, može biti povezan s općim umorom koji se javlja kod neliječene opstruktivne apneje", napominje dr. Judd.

Kako se postavlja dijagnoza?

Ako postoji sumnja na apneju u snu, liječnik može preporučiti ispitivanje spavanja, odnosno polisomnografiju. Dr. Judd objašnjava da se testiranje ne može provesti dok je osoba budna. "Postoje različite vrste ispitivanja sna, ovisno o količini informacija koje pratimo. Minimum je provjera postoji li prepreka u protoku zraka i dolazi li zbog toga do kratkih padova razine kisika", kaže ona.

Ako testiranje potvrdi dijagnozu, liječnik će najčešće preporučiti CPAP uređaj. Riječ je o medicinskom aparatu koji pomoću zračnog tlaka održava dišne putove otvorenima tijekom spavanja. Iako je na početku potrebna prilagodba, kvalitetniji san i smanjenje rizika od drugih zdravstvenih problema mogu opravdati početni napor.

Dr. Paul ističe da se mnogi pacijenti nakon početka liječenja osjećaju znatno energičnije, a uspješna terapija može ublažiti ili ukloniti dnevne simptome povezane s apnejom u snu.