Postoje četiri načina na koja starimo, tvrde znanstvenici
SVI KOJI su nekada bili na okupljanju generacije mogli su iz prve ruke vidjeti na primjeru vršnjaka razliku u brzini starenja. Neki ljudi izgledaju znatno starije za samo nekoliko godina, dok drugi djeluju kao da se nisu nimalo promijenili. Studija sa Sveučilišta Stanford proučavala je procese starenja na molekularnoj razini kako bi došla do zaključka zbog čega starimo različitom brzinom i napravila korak prema pronalaženju lijekova za usporavanje starenja, pišu NBC News.
Istraživanje ove teme je u samom začetku, ali se ova studija smatra veoma važnim korakom u želji za pronicanjem u problem starenja. U studiji su istraživači nadgledali 43 zdrave odrasle osobe tijekom dvije godine, analizirajući uzorke krvi i druge biološke uzorke i uočavajući raznovrsnost molekularnih promjena.
Oni su zaključili da je točno da ljudi stare različitom brzinom, ali da je važno znati koji je uzrok tog starenja, to jest gdje je proces starenja najaktivniji. Na kraju su zaključili da se ljudi mogu svrstati u četiri grupe prema biološkom starenju, ili četiri ageotipa prema sljedećim epicentrima: imunološki sustav, bubrezi, jetra i metabolizam.
Na primjer, ljudi kod kojih je metabolizam glavni uzrok starenja, imaju veći rizik od dijabetesa u starosti. Oni kod kojih je uzrok imunološki sustav, pate od raznih upala i pod većim su rizikom od bolesti imunološkog sustava. Kod onih kod kojih su jetra i bubrezi epicentri, dolazi do oboljenja ovih organa.
Neki od sudionika u studiji spadaju u više ageotipova, dok neki stare pod utjecajem sve četiri kategorije. U teoriji, ljudi bi mogli ustanoviti svoj tip i brzinu starenja, pa na osnovi toga utjecati na usporavanje ovog procesa.
"U budućnosti će biti važno ispitati koliko način života utječe ili ne utječe na biološke sheme starenja kako bismo ustanovili na koji način možemo intervenirati u ovom slučaju", kaže jedan od znanstvenika koji je radio na ovom istraživanju.
Neki od subjekata istraživanja uspjeli su usporiti znakove starenja, barem privremeno, kada su promijenili način života, ali na osnovi toga se ne može zaključiti koliko će dugo uspijevati u tome. Drugi su, opet, pokazali usporene znakove starenja tijekom cijele studije, ali istraživači nisu još u stanju utvrditi po čemu se ovi ljudi razlikuju od ostalih.
Za starenje su, kao što je općepoznato, odgovorni mnogi čimbenici, kao što su okruženje i genetika, ali se sada radi na pronalaženju načina za usporavanje ovog procesa, zbog čega se traga za epicentrima, koji najviše doprinose starenju pojedinca. Zato su ovi istraživači uvjereni da bi male promjene u životu na osnovi utvrđivanja kojem ageotipu pripada pacijent, mogle biti od velike koristi, ali je potrebno opsežnije proučiti ovo polje.
Prije nego što znanstvenici dođu do detaljnijih zaključaka, ono što trenutno možete učiniti je sljedeće: prestanite pušiti, održavajte normalnu kilažu, vježbajte i hranite se zdravo, unoseći dosta voća i povrća.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati