PUŠENJE i alkohol mogu ozbiljno naštetiti zdravlju, no koja od te dvije navike nosi veći rizik? Poznato je da duhan i prekomjerna konzumacija alkohola mogu oštetiti brojne organe te povećati rizik od kroničnih bolesti, uključujući rak.

Ipak, nije ih jednostavno usporediti jer na organizam djeluju na različite načine, a rizik ovisi i o tome koliko često i u kojim količinama osoba puši ili pije. O razlikama je za UNILAD govorio dr. Donald Grant, liječnik opće prakse i viši klinički savjetnik u The Independent Pharmacyju.

Što se događa s tijelom u kratkom roku?

Nikotin stvara ovisnost, ali nije jedina štetna tvar u cigaretama. "Pušenje na tijelo djeluje gotovo trenutno", kaže dr. Grant. "U samo nekoliko minuta ubrzava rad srca i podiže krvni tlak, dok ugljični monoksid iz dima smanjuje količinu kisika u krvi. Zato pušači često primijete da brže ostaju bez daha pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti."

Alkohol djeluje drugačije, ali njegove se posljedice također mogu osjetiti vrlo brzo.

"Već nakon prvog ili drugog pića narušava koordinaciju i sposobnost prosuđivanja, zbog čega rizik od nesreća i ozljeda naglo raste tijekom večeri s većom konzumacijom", objašnjava dr. Grant. "Mnogi pretpostavljaju da im alkohol pomaže zaspati, a on zapravo remeti duboke faze sna. Zato se nakon takve noći idući dan često osjećate umorno i smeteno."

Povremena konzumacija alkohola nosi manji rizik od redovitog i prekomjernog pijenja, koje s vremenom može ozbiljno narušiti zdravlje.

Dugoročne posljedice pušenja i alkohola

Obje navike nose ozbiljne dugoročne rizike. Pušenje se izravno povezuje s rakom pluća, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB), bolestima srca i moždanim udarom. Povezano je i s drugim vrstama raka, među kojima su rak usta, grla, mokraćnog mjehura i gušterače. Dr. Grant dodaje da pušenje može negativno utjecati na plodnost te ubrzati starenje kože.

Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola također se povezuje s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema.

"Redovito opijanje može dovesti do masne jetre i ozbiljnijih oštećenja. Povezuje se i s rakom dojke, usta, grla i crijeva, kao i s visokim krvnim tlakom, debljanjem i psihičkim poteškoćama kada alkohol postane način nošenja sa stresom", navodi dr. Grant.

Sve više ljudi povremeno odlučuje potpuno izbaciti alkohol, primjerice tijekom izazova poput "suhog siječnja", a raste i popularnost bezalkoholnih pića i onih s manjim udjelom alkohola. Nakon prestanka pijenja neke se promjene mogu primijetiti relativno brzo. Među njima su bolja hidratacija i kvalitetniji san, dok se s vremenom mogu poboljšati i drugi pokazatelji zdravlja.

Prema podacima organizacije Drinkaware, dugotrajno prekomjerno pijenje povećava rizik od ciroze jetre. Iako se već nastala ciroza ne može izliječiti, prestanak konzumacije alkohola može spriječiti daljnje oštećenje jetre i poboljšati prognozu.

Promjene brzo počinju i nakon prestanka pušenja. Već nekoliko sati nakon posljednje cigarete razina ugljičnog monoksida u krvi počinje padati, a organizam se postupno oporavlja. Istodobno se mogu pojaviti simptomi odvikavanja od nikotina, među kojima je i snažna želja za cigaretom.

Što je onda štetnije?

Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola nije jednostavno izravno uspoređivati jer se razlikuju po vrsti i intenzitetu rizika, kao i po tome koliko često i u kojim količinama ih osoba konzumira. Dr. Grant zato upozorava da nijednu od tih navika ne treba smatrati sigurnom.

"Sve u svemu, teško je reći da je jedno drastično gore od drugog. Smanjenje bilo koje od tih navika donosi stvarnu korist za zdravlje", zaključuje.