SVI PONEKAD želimo isključiti mozak i opustiti se uz nekoliko čaša vina, nekoliko dodatnih sati sna ili beskonačno gledanje televizije. Ipak, određeni izbori u životu mogu prilično oštetiti naš mozak.

Životne navike koje našem mozgu uskraćuju potrebne hranjive tvari ili brzo ubijaju moždane stanice dovode nas u rizik od mentalnih poremećaja poput depresije ili anksioznosti, kao i Alzheimerove bolesti, moždanog udara, epilepsije, pa čak i raka.

1. Preskakanje doručka

Postoji razlog zbog kojeg je doručak najvažniji obrok u danu. Preskakanje doručka može dovesti do smanjene razine šećera u krvi, što je jako štetno za mozak, osobito ako to često radite. Mozak troši puno više energije nego bilo koji drugi organ i uzima i do 20 posto ukupne glukoze u vašem tijelu dnevno.

Oko dvije trećine energije kojom raspolaže mozak, koristi se kao pomoć neuronima da prenesu signale ostalim dijelovima tijela. Preostala trećina namijenjena je održavanju stanica i njezi. Redovito uskraćivanje hrane vašem mozgu uzrokuje manjak u energetskim zalihama. Također, vaše moždane stanice neće dobiti njegu koja im je potrebna kako bi bile zdrave i odumrijet će jako brzo.

2. Slabo spavanje

Vjerojatno vam je poznata činjenica da ako ste nakon neprospavane noći drugog jutra tromi i zaboravni. Razlog je to što nedovoljno sna oduzima vašim neuronima sposobnost da funkcioniraju kako treba. To dovodi do mentalnih propusta koji mogu utjecati na vaš posao i na vaše odnose. Još gore od toga, vaša osjetila i refleksi su prigušeni što povećava šansu da doživite ozbiljnu nezgodu.

Kronična neispavanost ove učinke može učiniti trajnim. Dakle, sljedeći put kada pomislite kako ste previše zauzeti da biste dovoljno spavali, imajte u vidu da nećete moći funkcionirati najbolje sve dok ne stavite dobar san u prvi plan. Uzmite vrijeme da se kvalitetno naspavate i obavljat ćete više posla, za kraće vrijeme sljedećeg dana.

3. Prejedanje

Istraživanja su pokazala iznenađujuću povezanost između debljine i demencije. Razlozi su nejasni, ali istraživači sumnjaju na to da do debljine dolazi kada hrana koju jedemo ne sadrži dovoljno hranjivih tvari, što nas tjera da se prejedemo kako bismo zadovoljili potrebu tijela za vitaminima i mineralima. Dakle, čak i ako jedete puno, i dalje možete izgladnjivati svoj mozak.

Promatrajući određene podatke, možemo vidjeti da je 2015. godine broj pacijenata kojima je dijagnosticirana demencija bio skoro 45 milijuna, što je dvostruko više nego 1990. godine. Za to isto vrijeme, debljina na razini nacije je u SAD-u skočila s 11,1 posto na 30,6 posto. Naravno, potrebno je više studija kako bi potvrdile vezu između debljine i demencije, ali je jasno da nekakva veza postoji.

4. Pušenje

Kada je u pitanju štetnost duhana za naše zdravlje, provedena su mnoga istraživanja. Pušenje oštećuje stanične membrane i živčane sposobnosti u dijelovima mozga odgovornim za ravnotežu, koordinaciju i motoričke sposobnosti. Također razrjeđuje korteks u kojem se odvijaju procesi koji uključuju memoriju, jezik i percepciju.

Ostavljanje cigareta je važno za vaše opće zdravlje, a pomaže i vašem mozgu. Međutim, određena količina štete je već napravljena. Istraživači su ustanovili da prestanak pušenja pomaže u povratku određene debljine korteksa, ali i da bivši pušači, koji su nekada dosta pušili, a onda nisu zapalili cigaretu više od 25 godina, ipak imaju tanji korteks nego oni koji nisu nikada pušili.

5. Dehidracija

Naša su tijela 70 posto sačinjena od vode, tako da dehidracija može biti kritična za sve funkcije našeg tijela, uključujući i moždane funkcije. Učinak dehidracije na vaš mozak događa se jako brzo, a istraživači su utvrdili da samo dva sata napornih vježbi, bez vode, mogu uzrokovati opadanje kognitivnih sposobnosti. Studije su pokazale da dehidracija najviše utječe na funkcije poput rješavanja kompleksnih problema, koordinaciju i pažnju.

Ne morate se opterećivati time da morate uzeti određenu količinu tekućine svakog dana, ali ne ignorirajte žeđ kako biste zadovoljili potrebe tijela za vodom.

6. Previše šećera

Našem tijelu i mozgu je potreban šećer kako bi mogli funkcionirati, ali suvremena prehrana uključuje previše šećera. Kada redovito jedete previše šećera, vaše stanice, uključujući i moždane, nalaze se u stanju kronične upale.

To utječe na mogućnost vašeg tijela da upije važne hranjive tvari iz hrane i da uskraćuje mozgu ono što mu je potrebno. Konačno, imat ćete i veći rizik od demencije i manji hipokampus, dio mozga  koji upravlja memorijom.

7. Stres

Konačno, kronični stres može imati negativne učinke na vaše tijelo. Stres je u određenim situacijama dobar jer priprema tijelo na borbu, bijeg ili suočavanje s opasnošću. Međutim, kada vaš životni stil uključuje kronični stres, hormon kortizol se nakuplja u mozgu i uzrokuje veću štetu.

To ne samo da može ubiti moždane stanice, već uzrokuje da se mozak skuplja. Kada to skupljanje pogodi prefrontalni korteks, vaša sposobnost da učite i pamtite je manja.

Ove činjenice predstavljaju imperative da pronađete način da se opustite prije nego što bude kasno.