PLAVE zone izazivaju sve veće zanimanje znanstvenika, ali i običnih ljudi. To su regije svijeta u kojima je najveća koncentracija stogodišnjaka, a uključuju Ikariju u Grčkoj, Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Loma Lindu u Kaliforniji i poluotok Nicoyu u Kostariki.

Već smo pisali koje namirnice treba izbjegavati ako želimo živjeti što dulje i popisali smo osam navika koje su zajedničke najdugovječnijim ljudima, a danas ćemo se pozabaviti namirnicama koje obiluju proteinima, a koje su dio prehrane stanovnika plavih zona.

Proteini su bitan dio naše prehrane jer igraju vitalnu ulogu u održavanju snage mišića, zacjeljivanju rana, stvaranju novih stanica i obnavljanju starih. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prosječnoj osobi dovoljno je 0.8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase. To bi značilo da osoba teška 70 kilograma u danu treba 56 grama proteina.

Mahunarke

Prehrana stanovnika plavih zona obiluje grahom, graškom, mahunama i lećom. Primjerice, na Kostariki se jede crni grah, na Mediteranu grašak, a u Japanu soja.

Cjelovite žitarice

Žitarice se smatraju primarnim izvorom ugljikohidrata, ali sadrže i zavidnu razinu proteina. Primjerice, u šalici kvinoje je 8 grama proteina.

Orašasti plodovi i sjemenke

Iako imaju dosta kalorija, orašasti plodovi i sjemenke su omiljena grickalica i međuobrok u plavim zonama. Najviše proteina nalazi se u sjemenkama bundeve, kikirikiju, bademima i sjemenkama lana.

Riba

Riba se u plavim zonama jede u umjerenim količinama, otprilike tri puta tjedno. Najčešće sardine, inćuni i bakalar.

Mliječni proizvodi

Mliječni proizvodi su relativno rijetki u plavim zonama, a kada se jedu, potječu od ovaca i koza. Jogurti, sirevi i mlijeko dobar su izvor proteina.

Jaja

Za jaja znamo da su bogata proteinima, a najdugovječniji ljudi konzumiraju ih povremeno. Pojedu od četiri do šest jaja tjedno, najčešće uz namirnice biljnog podrijetla.