IAKO je lako umor pripisati pretrpanom rasporedu, kasnim noćnim satima ili stresu na poslu, neprestani osjećaj iscrpljenosti koji ometa svakodnevni život mogao bi ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem. Stručnjaci objašnjavaju kako razlikovati običan umor od kroničnog te koji su najčešći uzroci stalne iscrpljenosti, piše The Independent.

Kada je umor znak za uzbunu?

"Umor je izuzetno čest simptom koji se viđa u općoj praksi", kaže dr. Angela Rai, liječnica opće prakse u The London General Practice. "Osjećaj umora normalan je dio života, ali može biti i simptom bolesti. Postoje brojni uzroci umora, uključujući loš san, dehidraciju i stres, kao i medicinski uzroci."

Ona ističe da simptome stalnog umora može biti teško kontrolirati, no posjet liječniku može pomoći isključiti ozbiljnija stanja. Ključno je razlikovati uobičajeni umor od kroničnog, koji je termin koji se obično koristi za sindrom kroničnog umora, poznat i kao mijalgični encefalomijelitis (ME).

"Simptomi ovog stanja uključuju stalan osjećaj umora", navodi Rai. Ključna razlika je u tome što su kod ME simptomi dugotrajniji i povezani s drugim problemima, poput nesanice, poteškoća s razmišljanjem, koncentracijom i pamćenjem. "Mogu se pojaviti i simptomi slični gripi, groznica, glavobolje te bolovi u zglobovima ili mišićima", dodaje Rai. "Može biti teško dijagnosticirati, stoga treba potražiti stručno mišljenje za smjernice i liječenje."

Kako otkriti uzrok?

"Ključno je provesti potrebne pretrage kako bi se identificirali uzroci umora", kaže Rai. "Jednostavan krvni test može identificirati većinu uzroka umora." Stručnjaci su naveli i najčešće medicinske uzroke umora. 

Anemija

"Jedan od najčešćih razloga za stalan osjećaj iscrpljenosti je anemija uzrokovana nedostatkom željeza", ističe Rai. "Žene s obilnim menstruacijama sklone su anemiji, a to se lako može potvrditi krvnim testom i liječiti tabletama željeza. Teški slučajevi mogu se liječiti infuzijom željeza."

Stres

"Ako nema očiglednih fizičkih uzroka, onda to može biti psihološki problem poput stresa", napominje Rai. "Stres uzrokuje visoke razine kortizola, a to pak utječe na kvalitetu sna, uzrokujući nesanicu i san koji ne osvježava."

Hipotireoza

"Hipotireoza je stanje kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače (tiroksina), a to usporava metabolizam, što dovodi do umora, debljanja, povećane osjetljivosti na hladnoću, zatvora i mnogih drugih simptoma", kaže Rai. "Krvni test može dijagnosticirati hipotireozu."

Dijabetes

"Dijabetes je metabolički poremećaj kod kojeg je razina šećera u krvi visoka tijekom duljeg vremenskog razdoblja. To može dovesti do umora, pretjerane žeđi i učestalog mokrenja", objašnjava Rai. "Postoji rizik od komplikacija kod dijabetesa, posebno ako se ne liječi, kao što su kardiovaskularne bolesti i bolesti bubrega."

Infektivna mononukleoza

"Žljezdana groznica (infektivna mononukleoza) je česta virusna bolest koja obično pogađa tinejdžere i mlade odrasle osobe", kaže Rai. "Simptomi uključuju groznicu, grlobolju i natečene žlijezde. Većina ljudi se oporavi za dva do tri tjedna, ali simptomi umora mogu potrajati nekoliko tjedana ili mjeseci."

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja (OSA)

"OSA je problem s disanjem koji se javlja tijekom spavanja", kaže Rai. "Mišići grla se povremeno opuštaju, a grlo se sužava, prekidajući normalno disanje. Primjetan znak OSA-e je hrkanje, naglo buđenje s dahtanjem ili gušenjem, zabilježene epizode prestanka disanja tijekom spavanja i dnevna pospanost."

Nedostatak vitamina B12 i folata

"Ovi vitamini pomažu u obavljanju važnih funkcija u tijelu, uključujući održavanje zdravog živčanog sustava", kaže Rai. "Nedostatak može dovesti do simptoma kao što su ekstremni umor, bolan jezik, afte u ustima i trnci. Važno je da se ovi nedostaci dijagnosticiraju i liječe što je prije moguće."

Depresija i anksioznost

"Poremećaji raspoloženja mogu učiniti da se osjećate tužno i tjeskobno, kao i poremetiti san, uzrokujući poteškoće pri uspavljivanju i ranojutarnje buđenje", kaže Rai. "Osjećaj iscrpljenosti i umora česti su simptomi anksioznosti i depresije. Ako se dijagnosticiraju stanja raspoloženja poput anksioznosti ili depresije, onda se to treba liječiti, a terapija poput kognitivno-bihevioralne terapije može biti korisna."