CUSHINGOV sindrom rijetko je stanje koje nastaje kada tijelo ima previše kortizola, hormona koji se često naziva "hormonom stresa". Kortizol je ključan za brojne tjelesne funkcije - od regulacije krvnog tlaka i šećera u krvi do smanjenja upala i upravljanja stresnim situacijama.

Proizvode ga nadbubrežne žlijezde, a razinu kontroliraju hipofiza i hipotalamus u mozgu. Međutim, kada je njegova razina dugotrajno povišena, dolazi do niza zdravstvenih problema poznatih kao Cushingov sindrom ili hiperkortizolizam, piše NHS.

Priča Amy Schumer

Poznata američka glumica i komičarka Amy Schumer 2024. je otkrila da boluje od egzogenog Cushingovog sindroma, uzrokovanog uzimanjem visokih doza steroidnih injekcija. Njezina priča započela je nakon što su se na internetu pojavili brojni komentari na račun njezina "napuhnutog" lica tijekom televizijskih gostovanja početkom 2024. godine, kojima je promovirala novu sezonu svoje serije "Life And Beth".

U siječnju prošle godine, Schumer je u podcastu "Call Her Daddy" detaljnije progovorila o svojoj dijagnozi, pripisavši zasluge za otkrivanje bolesti upravo online kritikama. "Osim strahova za zdravlje, morala sam biti pred kamerama dok je internet komentirao. Ali hvala Bogu na tome. Jer tako sam shvatila da nešto nije u redu", izjavila je.

Glumica je opisala iscrpljujuće pretrage koje su uslijedile: "Bila sam u MRI uređajima po četiri sata, vene su mi se zatvarale od količine izvađene krvi i mislila sam da možda neću doživjeti da vidim svog sina kako odrasta." Kada je konačno dobila dijagnozu, osjećala se "ponovno rođenom".

"Postoji nekoliko vrsta Cushingovog sindroma. Neki mogu biti smrtonosni, zahtijevaju operaciju mozga ili uklanjanje nadbubrežnih žlijezda. Ja imam vrstu koja će se sama riješiti i zdrava sam, što je bila najbolja moguća vijest", dodala je.

Schumer je iskoristila priliku da pošalje snažnu poruku: "Ovo je dobar primjer činjenice da nikada ne znamo što se događa s nekim. Svatko se bori s nečim. Možda možemo svi biti malo ljubazniji jedni prema drugima i prema sebi." Pozvala je žene da se bore za svoje zdravlje u sustavu koji im često ne vjeruje.

Koga pogađa i koliko je čest?

Iako se Cushingov sindrom može pojaviti kod bilo koga, znatno je češći kod žena. Najčešće pogađa odrasle osobe u dobi od 25 do 50 godina, no može se javiti i kod djece. Prema Cleveland Clinic, oko 70% oboljelih su žene. Riječ je o rijetkom stanju koje pogađa između 40 i 70 ljudi na milijun svake godine.

Prepoznajte simptome

Simptomi Cushingovog sindroma mogu biti raznoliki i ne moraju se svi pojaviti kod svake osobe. Među najprepoznatljivijim znakovima su debljanje, osobito na trbuhu, prsima i gornjem dijelu leđa, dok ruke i noge mogu ostati tanke. Često se javlja i nakupljanje masnog tkiva na stražnjem dijelu vrata, poznato kao "bivolja grba", te crveno, okruglo i natečeno lice.

Ostali mogući simptomi uključuju:

• Kožu koja lako dobiva modrice
• Ljubičaste strije na trbuhu, bokovima i grudima
• Slabost mišića, posebno u rukama i nogama
• Visok krvni tlak
• Sklonost dijabetesu
• Promjene raspoloženja poput anksioznosti, razdražljivosti ili depresije
• Smanjen libido i erektilna disfunkcija
• Kod žena, nepravilne mjesečnice i pojačan rast dlaka na licu i tijelu (hirzutizam)
• Kod djece, pretilost i usporen rast

Što uzrokuje Cushingov sindrom?

Glavni uzrok je prekomjerna količina kortizola u tijelu, a razlozi za to mogu biti dvojaki. Najčešći uzrok je egzogeni, što znači da dolazi iz vanjskog izvora. To se događa zbog dugotrajnog uzimanja visokih doza kortikosteroidnih lijekova, poput prednizona, koji se koriste za liječenje astme, reumatoidnog artritisa i drugih upalnih bolesti. Endogeni uzroci, koji potječu iz samog tijela, rjeđi su i obično su posljedica tumora.

Najčešće je riječ o nekancerogenom tumoru na hipofizi (što se tada naziva Cushingova bolest) ili na nadbubrežnoj žlijezdi, koji potiču prekomjernu proizvodnju kortizola. U rijetkim slučajevima, uzrok mogu biti i tumori na plućima, gušterači ili štitnjači.

Koja je razlika između sindroma i bolesti?

Važno je razlikovati Cushingov sindrom od Cushingove bolesti. Cushingov sindrom je opći pojam za stanje uzrokovano viškom kortizola, bez obzira na uzrok.

Cushingova bolest je specifična vrsta sindroma uzrokovana tumorom na hipofizi koji proizvodi previše hormona ACTH, a on zatim potiče nadbubrežne žlijezde na lučenje kortizola. Cushingova bolest čini više od 70% svih endogenih slučajeva kod odraslih.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnosticiranje može biti izazovno jer se simptomi poput umora i debljanja lako mogu pripisati drugim stanjima, zbog čega dijagnoza ponekad kasni godinama. Ako liječnik posumnja na Cushingov sindrom, provest će niz testova kako bi izmjerio razinu kortizola u urinu, slini ili krvi.

Ti testovi često uključuju 24-satno prikupljanje urina, mjerenje kortizola u slini kasno navečer te testove supresije deksametazonom. Ako se potvrdi povišena razina kortizola, slijede slikovne pretrage poput magnetske rezonancije (MRI) ili CT-a kako bi se utvrdio uzrok, odnosno pronašao mogući tumor.

Mogućnosti liječenja

Liječenje ovisi o uzroku sindroma. Ako je uzrok dugotrajno uzimanje steroidnih lijekova, liječnik će postupno smanjivati dozu ili pronaći zamjensku terapiju.

Ako je uzrok tumor, najčešće je rješenje operacija kojom se on uklanja. U slučajevima kada operacija nije moguća ili u potpunosti uspješna, primjenjuju se radioterapija ili lijekovi koji smanjuju proizvodnju kortizola ili blokiraju njegovo djelovanje.

Komplikacije i prognoza

Ako se ne liječi, Cushingov sindrom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar, visok krvni tlak, dijabetes tipa 2, osteoporozu, bubrežne kamence i povećan rizik od krvnih ugrušaka i infekcija.

U nekim slučajevima, stanje može biti i smrtonosno. Međutim, uz pravilno liječenje, prognoza je uglavnom dobra, a bolest se može povući u roku od nekoliko mjeseci do godinu i pol. Ključno je redovito praćenje i suradnja s liječnikom.

Život s dijagnozom

Život s Cushingovim sindromom može biti fizički i emocionalno iscrpljujuć. Fizičke promjene poput debljanja ili pojačane dlakavosti mogu utjecati na samopouzdanje, a hormonalne promjene mogu uzrokovati depresiju i anksioznost.

Važna je podrška okoline, a po potrebi i stručna psihološka pomoć. Liječenjem se većina simptoma može povući, što značajno poboljšava kvalitetu života. Ako imate simptome Cushingovog sindroma, posebno ako uzimate steroidne lijekove, obratite se svom liječniku opće prakse.