ZNANSTVENICI su, prateći djecu od rođenja do osnovne škole, otkrili vezu između prehrane u najranijoj dobi i kasnijih kognitivnih sposobnosti. Novo istraživanje pokazuje da su djeca koja su s dvije godine jela više ultra-prerađene hrane, poput instant rezanaca i slatkih keksa, imala niže rezultate na testovima inteligencije u dobi od šest do sedam godina.

Ovi nalazi, koji uzimaju u obzir i socioekonomske i obiteljske čimbenike, otvaraju nova pitanja o utjecaju ranih prehrambenih navika na razvoj mozga, piše Food & Wine.

Iako su brojne studije već povezale prekomjernu konzumaciju ultra-prerađene hrane kod odraslih s dijabetesom, rakom, pa čak i depresijom, većina se usredotočila na odrasle. Istraživanje sa Sveučilišta u Illinoisu, objavljeno u siječnju u časopisu British Journal of Nutrition, sugerira da takva hrana može biti štetna i za najmlađe. Znanstvenici su analizirali podatke iz Pelotas kohortne studije rođenih 2015., jedne od najopsežnijih dugoročnih populacijskih studija u Latinskoj Americi.

U izjavi su naveli kako nalazi "pridonose sve brojnijim globalnim dokazima da prehrana u ranom djetinjstvu, a osobito izloženost ultra-prerađenoj hrani, može imati značajnu ulogu u oblikovanju razvoja mozga".

Dva prehrambena obrasca

Istraživački tim nije se usredotočio na pojedinačne namirnice, već na cjelokupne prehrambene obrasce, koje su podijelili u dvije skupine. Prva, nazvana "zdravom", uključivala je grah, voće, povrće, dječju hranu i prirodne voćne sokove.

Druga, "nezdrava" skupina, sastojala se od grickalica, instant rezanaca, slatkih keksa, bombona, bezalkoholnih pića, kobasica i prerađenog mesa. Pokazalo se da su djeca koja su se s dvije godine više pridržavala "nezdravog" obrasca imala niže rezultate na testovima inteligencije u dobi od šest i sedam godina.

Važno je napomenuti da je ova povezanost ostala postojana i nakon što su u obzir uzeti brojni društveni, ekonomski i obiteljski čimbenici koji također utječu na kognitivni razvoj. "Analize su uzele u obzir spol djeteta, dob i obrazovanje majke, je li majka zaposlena, majčinu depresiju, strukturu obitelji, odnos roditelja, socioekonomski status, broj ukućana i starije braće i sestara, pohađanje vrtića, rezultat na testu stimulacije, trajanje isključivog dojenja i uvođenje dohrane prije šestog mjeseca života", objasnila je Thayna Flores, docentica na Sveučilištu u Illinoisu i jedna od autorica studije.

Učinak najjači kod biološki ranjive djece

Autori su otkrili da su rezultati bili "posebno zabrinjavajući" za djecu koja su već klasificirana kao biološki ranjiva, odnosno ona koja su imala "deficite u ranom životu" poput manje tjelesne težine, visine ili opsega glave. To je, kako navode, dio "kumulativnog nepovoljnog učinka".

"Prema postojećoj literaturi, djeca koja zaostaju u rastu visine i opsega glave od rođenja do prve godine života imaju veću vjerojatnost da će imati nizak kvocijent inteligencije", rekla je Flores. "Druge studije sugeriraju da je nedovoljan rast prije druge godine života povezan s oštećenim kognitivnim razvojem."

Kako smanjiti unos ultra-prerađene hrane

Nije potrebno odjednom promijeniti prehranu djeteta. Male, praktične zamjene mogu značajno smanjiti unos ultra-prerađene hrane, a obroke učiniti jednostavnima i privlačnima djeci. Studija je promatrala ukupne prehrambene navike, a ne povremene poslastice. Najvažnije je usredotočiti se na ono što djeca redovito jedu.

• Umjesto slatkih žitarica za doručak, pokušajte sa zobenom kašom prelivenom maslacem od orašastih plodova i voćem ili s običnim jogurtom s granolom i bobičastim voćem.
• Umjesto pakiranih voćnih grickalica, ponudite svježe voće, nezaslađeni pire od jabuka ili smrznute komadiće voća.
• Umjesto instant rezanaca, skuhajte cjelovitu tjesteninu s maslinovim uljem i parmezanom ili rižu s kajganom i povrćem.
• Umjesto prerađenih suhomesnatih proizvoda, koristite komadiće pečene piletine, pire od graha, humus ili sendviče s maslacem od orašastih plodova.
• Umjesto zaslađenih pića ili gaziranih sokova, ponudite vodu s narezanim voćem, mlijeko ili razrijeđeni stopostotni voćni sok.

Zašto mehanizam nije dvosmjeran

Iako je studija pokazala da su djeca s "nezdravom" prehranom imala niži IQ, nije dokazala da "zdrava" prehrana uzrokuje viši IQ. Flores objašnjava da je to vjerojatno zato što je većina djece ionako konzumirala namirnice iz zdrave skupine. "Nedostatak povezanosti sa zdravim obrascem prehrane može se velikim dijelom objasniti manjom varijabilnošću", rekla je. "Približno 92 posto djece naviklo je konzumirati četiri ili više namirnica koje karakteriziraju zdravi obrazac."

Znanstveni tim nije sa sigurnošću utvrdio zašto dolazi do pada kvocijenta inteligencije. Međutim, Flores upućuje na drugu znanstvenu literaturu koja je pokazala da "prehrana loše nutritivne kvalitete, osobito ona bogata ultra-prerađenom hranom, može ometati neurorazvojne procese putem mehanizama koji uključuju sistemsku upalu, oksidativni stres i promjene u osi crijeva-mozak".

Na pitanje vjeruje li da bi se isti obrazac ponovio i u drugim zemljama, Flores je odgovorila potvrdno. "S obzirom na to koliko je ultra-prerađena hrana raširena diljem svijeta i sve češća, mislim da da."