AKO STE čitav svoj život proveli živeći u gradu, vjerojatno ste navikli jaja kupovati u trgovini. Međutim, jeste li znali da su jaja zapravo sezonska namirnica? Tijekom zime kokoši nesu malo ili uopće ne nesu jaja zbog smanjene količine dnevnog svjetla.

Pri nižim temperaturama, kokošima može biti potrebno više energije kako bi se ugrijale, što također može utjecati na njihovo polaganje jaja. Također, u svijetu trenutno vlada nestašica jaja zbog niza čimbenika. Jedan od glavnih je trenutna epidemija ptičje gripe, zbog koje su uzgajivači diljem svijeta morali ubiti milijune kokoši nesilica, što je rezultiralo smanjenom proizvodnjom.

Osim toga, rastući troškovi stočne hrane i nedostatak radne snage također su utjecali na proizvodnju jaja i uzrokovali značajan porast cijena. Zbog svih ovih razloga mnogi se ljudi odlučuju na konzerviranja svježih jaja kako bi osigurali stalnu zalihu svježih jaja tijekom cijele godine.

Što je water glassing?

Water glassing je metoda konzerviranja čistih, neopranih jaja koja se uranjaju u otopinu za konzerviranje na bazi hidrata kalcijevog hidroksida. Ova tvar se u SAD-u i Velikoj Britaniji naziva vapno za kiseljenje i može se pronaći u obliku bijelog praha koji se često koristi u vrtlarskoj i prehrambenoj industriji kao sredstvo za održavanje pH vrijednosti u tlu i konzerviranju određenih namirnica.

Otopina vode i hidrata kalcijevog hidroksida zatvara ljusku jajeta, sprječava ulazak bakterija i jajima produljuje rok trajanja. Kada se water glassing pravilno izvede, jaja mogu ostati svježa oko jednu godinu.

Zamjene za hidrat kalcijevog hidroksida

S obzirom na to da se vapno za konzerviranje hrane ne čini dostupnim u Hrvatskoj, što smo provjerili na nekoliko relevantnih adresa, kao zamjena se mogu koristiti kalcijev karbonat koji je dostupan u većini poljoapoteka ili vodena otopina sode bikarbone. 

Kalcijev karbonat se može pronaći u obliku vrlo finog praha bijele boje i najčešće se koristi za smanjenje ukupne kiselosti u vinu, a cijena mu iznosi otprilike 6 eura po kilogramu. Za korištenje u obliku prehrambenog konzervansa potrebno je otopiti 7.5 grama kalcijevog karbonata u litri vode.

Da biste u iste svrhe koristili sodu bikarbonu, potrebno je otopiti 28 grama sode bikarbone u litri vode. Međutim, važno je napomenuti kako korištenje ovih zamjena može utjecati na konačni rezultat konzerviranih jaja i vjerojatno će skratiti rok trajanja jaja u usporedbi s korištenjem prehrambenog oblika hidrata kalcijevog hidroksida.

Zašto konzervirati jaja?

Water glassing je metoda koja vam omogućuje da iskoristite sezonsko obilje jaja i imate svježa jaja na raspolaganju tijekom cijele godine. Tijekom sezone, kada su jaja jeftinija, možete ih kupiti na veliko i na ovaj način ih sačuvati kako biste izbjegli veće cijene kasnije tijekom godine. Osim toga, ako imate vlastite kokoši, water glassing je odličan način za pohranjivanje viška jaja. Uz trenutnu nestašicu, očuvanje jaja je postalo još važnije.

Postupak

Za konzerviranje jaja prvo na kuhinjskoj vagi izmjerite 28 grama prehrambenog hidrata kalcijevog hidroksida (vapna za kiseljenje). Zatim ga dodajte u sterilnu staklenku i ulijte litru filtrirane vode.

Umutite prah dok se potpuno ne otopi. Pažljivo dodajte čista, neoprana jaja u staklenku, polažući ih šiljastom stranom prema dolje. Staklenku hermetički zatvorite poklopcem kako biste spriječili ulazak kisika i isparavanje vode. Čuvajte jaja na hladnom i tamnom mjestu oko godinu dana.

Za konzerviranje jaja pomoću kalcijevog karbonata otopite 7.5 grama kalcijevog karbonata u litri filtrirane vode. Stavite čista, neoprana jaja u sterilnu staklenku odgovarajuće veličine i pažljivo ih prelijte otopinom kalcijevog karbonata. Staklenku hermetički zatvorite poklopcem da ne bi ušao kisik i da voda ne bi isparila te je čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Za konzerviranje jaja pomoću sode bikarbone otopite 28 grama sode bikarbone u litri filtrirane vode. Stavite čista, neoprana jaja u sterilnu staklenku odgovarajuće veličine i pažljivo ih prelijte otopinom sode bikarbone.

Usporedba s ukiseljenim jajima

Water glassing se često uspoređuje s ukiseljenim jajima, ali postoji nekoliko ključnih razlika. Kiseljenje jaja podrazumijeva kuhanje jaja u octu i začinima, dok water glassing podrazumijeva korištenje sirovih jaja. Osim toga, ukiseljena jaja imaju karakterističan okus koji neće odgovarati svima, dok jaja konzervirana water glassing metodom imaju okus svježih jaja.

Zaključak

Water glassing je jednostavan i učinkovit način za očuvanje jaja i može biti odlično rješenje za osiguravanje stalne opskrbe svježim jajima. Međutim, važno je napomenuti da korištenje zamjena za hidrat kalcijevog hidroksida može utjecati na konačni rezultat i rok trajanja konzerviranih jaja. Iako je ova praksa vrlo zanimljiva i može biti korisna iz više razloga, možda ju je najbolje prepustiti Amerikancima.