DIJABETES ili šećerna bolest naziva se globalnom epidemijom, a broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su prije nekoliko desetljeća bile nezamislive. Postoji više razloga, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

Svjetske procjene pokazuju da 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina živi s dijabetesom, a polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu i ne liječi se. U Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijun ljudi u dobi od 20 do 79 godina. Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolesti, u Hrvatskoj je u 2022. godini bilo 388.213 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.

Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna, kažu iz HZJZ-a i dodaju da obolijeva sve više mladih.

>> Alarmantni rezultati: Pretilost naglo raste. Hrvatska među najgorima

Kakva je to točno bolest?

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze, odnosno šećera u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi, i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo.

Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga nema nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

Postoje dva tipa

Razlikuju se dva osnovna tipa ove bolesti - tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen. 

Tip 1 događa se zbog poremećaja imunološkog sustava, kad se stvaraju antitijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin. Bolest se razvije uništenjem 70-90% stanica. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba.

Tip 2 je najčešći oblik šećerne bolesti (90% ljudi s ovom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stupnju razvoja bolesti, kada su nastale komplikacije na drugim organima.

Postoji još i dijabetes u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog svake godine, i to od 1991., na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao odgovor na sve veći broj oboljelih.

Primjer iz stvarnog života

Kako bismo saznali više o svakodnevnim prehrambenim navikama osoba s dijabetesom, razgovarali smo s 30-godišnjom Karlom Barbalić, majkom jednogodišnjeg dječaka, koja boluje od dijabetesa tipa 1. Po struci je magistrica novinarstva, no posljednjih osam godina bavi se marketingom. Prije četiri godine, nekoliko dana nakon 26. rođendana, otkriven joj je dijabetes. Otkrila nam je koliko joj se život zbog toga promijenio i koje je nove navike morala usvojiti.

U prosincu 2019. godine došla je na hitnu pomoć zbog trovanja hranom, a izašla s dijagnozom bolesti o kojoj tada nije puno znala, a promijenila joj je život. Tada joj je izmjereni šećer u krvi bio 18.

"S dijabetesom živim posljednje četiri godine i to je za mene bio veliki šok s obzirom na to da u mojoj obitelji nitko ne boluje od dijabetesa. Dijabetes tipa 1 od kojeg bolujem je autoimuna bolest, a uzroci zbog kojih se pojavljuje još uvijek se istražuju. Faktor za obolijevanje može biti nasljedan, no uzroci mogu biti i stres te određene vrste virusa koje je osoba preboljela", govori nam Karla.

"Drugi rođendan"

U prosincu već četiri godine slavi i svoj, kako ga zove - drugi rođendan, još jednu godinu uspona i padova, godinu u kojoj je uspješno zamijenila rad svoje gušterače i ubrizgala inzulin barem 1500 puta.

"Dijabetes tipa 1 nije 'samo' davanje inzulina i brojanje ugljikohidrata nekoliko puta na dan, to je i stalno provjeravanje razine glukoze u krvi, neprospavane noći zbog niskih i visokih šećera, anksioznost zbog visokih i niskih šećera, posjeti liječnicima i ljekarnama, mijenjanje mjesta uboda, tjelesna aktivnost… Dijabetes tipa 1 je izrazito kompleksno stanje metabolizma i puno je faktora koji, osim hrane, utječu na razinu glukoze u krvi. Iako dođu trenuci 'izgaranja' od dijabetesa, na kraju dana shvatiš da nas on čini jačima i ne sprječava u tome da radimo što god zamislimo", poručuje.

Iz prehrane izbacila sokove, kruh, šećer

Priznaje da joj je dijabetes u potpunosti promijenio život – od dijagnoze do danas u njenom danu nije prošlo duže od 2-3 sata, a da nije pomislila na razinu glukoze u krvi, što će i kada sljedeće jesti, kakvom će se fizičkom aktivnošću baviti… A promijenile su joj se i prehrambene navike.

"Neke namirnice s izrazito visokim glikemijskim indeksom ili velikom količinom ugljikohidrata zamijenila sam drugima, za mene povoljnijim i 'novim' namirnicama. Počela sam jesti puno više neškrobnog povrća te sam svakako promijenila pristup prema hrani - nema više onog bezbrižnog 'grickanja' slatkih i slanih sitnica između obroka", kaže nam Karla.

Uvijek pazi da obroci koje jede budu cjeloviti i da se sastoje od složenih ugljikohidrata, zdravih masnoća i proteina koji će je držati sitom dovoljno dugo da ne mora posezati za grickalicama između obroka. Ne slijedi neku posebnu prehranu, već obroke prilagođava kontroli glukoze u krvi, a neke je stvari iz prehrane i izbacila.

"Iz prehrane sam u potpunosti izbacila voćne smoothieje, voćne sokove i bijeli kruh jer je to hrana koja kod mene izaziva izrazito visok skok šećera u krvi, a onda i veliki pad šećera, što je jako neugodna posljedica inzulina koji si moram ubrizgavati. U slasticama koje sama radim, bijeli šećer zamijenila sam brezinim šećerom, eritritom i stevijom te i dalje mogu uživati u ukusnim i slatkim desertima", otkriva nam.

Može jesti sve, no na neke stvari treba pripaziti

Kada je riječ o tome što dijabetičari smiju i ne smiju jesti, važno je napraviti veliku razliku između dijabetesa tipa 1 i tipa 2, a Karla, koja ima dijabetes tipa 1, iz svog iskustva kaže da može jesti sve, no da treba pripaziti.

"Mogu reći iz iskustva osobe s dijabetesom tipa 1 da možemo jesti sve, pa čak i kolače zaslađene pravim šećerom, ako znamo dobro odrediti dozu i 'tajming' ubrizgavanja inzulina. Na kraju krajeva, svi smo mi samo ljudi i prije ili kasnije pokleknemo pred hranom koju jako volimo. I to je u redu ako ćemo sljedeći dan nastaviti 'pravim putem' i ponovo paziti što točno konzumiramo", kaže nam sugovornica.

Karla ističe da jela za dijabetičare uopće ne moraju biti komplicirana i nova, već samo prilagođena sastojcima, odnosno količinom ugljikohidrata, a s nama je podijelila i neka svoja omiljena jela.

"Jedno od mojih najdražih jela je i dalje roštilj – samo što sada pazim na unos ugljikohidrata koje ću pojesti uz meso. U njemu može uživati svaki dijabetičar ako priloge poput kruha i krumpira zamijeni povrćem sa žara, šopskom salatom i grčkim tzatziki umakom. Od zimskih jela koja su sada aktualna svakako bih spomenula teleće ili janjeće pečenje s kiselim kupusom i malo pečenog krumpira", objašnjava.

Karla je nedavno pokrenula i Instagram profil na kojemu dijeli savjete za dijabetičare i sve one koji se žele zdravo hraniti, a mi smo ju pitali koje bi savjete posebno istaknula.

Važan redoslijed kojim jedemo pojedine namirnice unutar obroka

"Važno je upoznati sebe i svoje tijelo, ali i hranu koju jedemo. Kako bismo složili ukusan i nutritivno bogat obrok moramo znati što i u kojoj količini stavljamo na tanjur – koliko grama ugljikohidrata ima naš obrok, gdje se nalaze proteini, jesmo li uključili vlakna i zdrave masnoće", kaže ona i dodaje da još nešto što svi možemo napraviti za svoje zdravlje, bez obzira na dijabetes, jest kretati se ili se baviti bilo kojom fizičkom aktivnošću.

Također, napominje da neka nova istraživanja pokazuju da je za dobru regulaciju glukoze u krvi, što vrijedi i za osobe koje nemaju dijabetes, vrlo važan redoslijed kojim jedemo pojedine namirnice unutar obroka.

"Za što stabilniju glukozu u krvi, jelo bi trebalo započeti vlaknastim povrćem (primjerice zelenom salatom), zatim redom jesti proteine, pa masnoće te na kraju ugljikohidrate", pojasnila nam je, i za kraj svakome tko živi s dijabetesom poručila da se s tom dijagnozom može dobro i normalno živjeti.

>> Razgovarali smo s Lucijom iz Pule koja ima dijabetes tipa 1, ali uživa u slatkom